Petra Kejla govori bez zadrške o boli koju se tolerira predugo, zabludama koje se šire na društvenim mrežama, zoni tišine u kojoj još uvijek žive menopauza, libido i dno zdjelice te o tome zašto je liječnik koji te ne sluša, jednako dio problema kao i simptom koji ignoriraš.
San se često tretira kao nešto što ćemo “nadoknaditi” vikendom, kad prođe stresan period, kad završimo projekt ili kad djeca malo narastu.
Migrena nije prolazna nelagoda koju će riješiti tableta protiv bolova, nego bolest koja kod mnogih dolazi u valovima, nepredvidivo, iscrpljujuće i onesposobljavajuće.
Bolest poput endometrioze ostaje nedovoljno prepoznata u javnosti unatoč velikom broju oboljelih iz nekoliko ključnih razloga. Prije svega, simptomi endometrioze često se godinama normaliziraju i pripisuju “normalnim menstrualnim bolovima”.
Termin mikro-navika nije marketinška izmišljotina. Neuroznanstveni podaci pokazuju da mozak gradi navike kroz ponavljanje u kontekstu, ne kroz snagu volje.
Migrena nije “samo glavobolja” kako mnogi pogrešno misle. To je kompleksno neurološko stanje koje može potpuno onesposobiti osobu za normalno funkcioniranje, prisiljujući je da provede dane u potpunom mraku, daleko od zvukova i svjetla.
Sve dijete funkcioniraju na isti način. Iza svakog novog prehrambenog trenda, svakog ’’revolucionarnog pristupa’’ i svake you_name_it dijete stoji ista biološka osnova – kalorijski deficit.
Liječenje E. coli infekcije ovisi o tome koji dio tijela je zahvaćen i koliko je teška bolest. Za većinu crijevnih infekcija ne postoji specifično liječenje, a ljudi se mogu zbrinjavati kod kuće i većina će se oporaviti bez medicinske intervencije.
Dijete koje obećavaju brze rezultate gotovo uvijek se temelje na jakim ograničenjima: izbacivanju cijelih skupina namirnica, ekstremno niskom unosu kalorija ili kratkoročnim pravilima koja se teško uklapaju u stvarni život.
Prema najnovijim podacima OECD-a, očekivani životni vijek u Hrvatskoj ponovno raste i iznosi 79,1 godinu. Nakon pandemijskog pada, brojke su se oporavile i čak nadmašile pretpandemijsku razinu. Ipak, europski prosjek i dalje je nekoliko godina bolji nego u Hrvatskoj, kao podsjetnik da dulji život nije samo pitanje medicine, nego i svakodnevnih izbora.
