Bol nije badge of honour. No, mnoge žene tako postupaju s njom. Nose je godinama, uvjerene da pretjeruju. Da je to normalno. Da se tako mora. Ginekologinja Petra Kejla iz Poliklinike Sinteza, ističe da je upravo to jedan od najvećih problema s kojima se svakodnevno susreće u ordinaciji: ne bolest sama po sebi, nego odgoda. Strah od pitanja. Sram koji nije naš, ali smo ga negdje usput pokupile i duboko internalizirale. O ženskom tijelu danas znamo više nego ikad, ali i dalje ulazimo na ginekološki pregled s izgovorom na usnama. Možda pretjerujem. Možda je ovo glupo pitanje. Nije. I ne.
U razgovoru koji slijedi, Petra Kejla govori bez zadrške o boli koju se tolerira predugo, zabludama koje se šire na društvenim mrežama, zoni tišine u kojoj još uvijek žive menopauza, libido i dno zdjelice te o tome zašto je liječnik koji te ne sluša, jednako dio problema kao i simptom koji ignoriraš.
U javnom prostoru i dalje se premalo otvoreno govori o ženskom intimnom i seksualnom zdravlju. Zašto su te teme još uvijek obavijene nelagodom, čak i među obrazovanim ženama?
Intimno i seksualno zdravlje desetljećima je bilo smještano u zonu privatnog, gotovo tabu područja. Iako smo kao društvo napravili veliki pomak u otvorenosti, mnoge žene su i dalje odrastale u okruženju u kojem se o tim temama govorilo šapatom ili uopće nije govorilo. Ta rana socijalizacija ostavlja trag – čak i kada je žena obrazovana, racionalno zna da je riječ o zdravlju, ali emocionalno može osjećati nelagodu ili sram.
S druge strane, žene su često naučene da budu “izdržljive”, da svoje tijelo i njegove tegobe stavljaju u drugi plan. Upravo zato je važno kontinuirano normalizirati razgovor o tim temama jer intimno zdravlje nije nešto odvojeno od općeg zdravlja, nego njegov sastavni dio.
Koje su najčešće zablude koje žene imaju o vlastitom tijelu, intimnom zdravlju i onome što se smatra “normalnim”?
Jedna od najčešćih zabluda je uvjerenje da je bol – primjerice tijekom menstruacije ili spolnog odnosa – nešto što se jednostavno mora tolerirati. Umjerena nelagoda može biti dio ciklusa, ali intenzivna bol nikada ne bi trebala biti nešto što žena godinama ignorira.
Druga česta zabluda odnosi se na ideju da postoji jedan “normalan” izgled ili funkcija ženskog tijela. U stvarnosti postoji veliki raspon normalnosti – od izgleda vulve do duljine ciklusa ili količine iscjetka. U praksi vidim koliko društvene mreže i nerealni standardi mogu stvoriti nepotrebnu nesigurnost oko nečega što je zapravo potpuno fiziološko.
Mnoge žene godinama trpe bol, nelagodu ili simptome koje minimiziraju. Gdje je granica između nečega što je uobičajeno i nečega zbog čega svakako treba potražiti liječnički savjet?
Najjednostavnije pravilo koje često kažem pacijenticama jest: ako nešto značajno narušava kvalitetu vašeg života – vrijedno je provjeriti.
To može biti vrlo jaka menstrualna bol, bol tijekom odnosa, neuobičajena krvarenja, uporne infekcije, kronični umor ili hormonski simptomi koji se ponavljaju.
Žene ponekad čekaju godinama jer misle da “pretjeruju”, ali medicina je upravo tu da odgovori na pitanja i razjasni nedoumice. Ponekad se pokaže da je riječ o nečemu benignom, ali upravo to saznanje može donijeti veliko olakšanje.
Koliko način na koji liječnici komuniciraju s pacijenticama može utjecati na osjećaj sigurnosti, povjerenja i spremnosti da otvoreno govore o problemu?
Komunikacija je u medicini jednako važna kao i stručnost. Kada se pacijentica osjeća saslušano i shvaćeno, puno je veća vjerojatnost da će otvoreno govoriti o simptomima, pa čak i o temama koje su joj neugodne.
Ginekološki pregled sam po sebi uključuje veliku dozu ranjivosti. Zato je odgovornost liječnika stvoriti prostor u kojem nema srama ni osude, nego samo pitanja i odgovora. Kada se uspostavi povjerenje, kvaliteta skrbi automatski raste.
Je li Vam se u praksi pokazalo da žene često dolaze na pregled već unaprijed posramljene, u strahu da će biti osuđivane ili da će njihovi simptomi biti banalizirani?
Nažalost, da. Nerijetko čujem rečenice poput: “Možda je ovo glupo pitanje” ili “Možda pretjerujem”. A zapravo – ne postoji glupo pitanje kada je riječ o zdravlju.
To je još jedan razlog zašto je važno promijeniti narativ oko ženskog zdravlja. Pregled nije mjesto gdje se žena treba opravdavati, nego mjesto gdje treba dobiti informacije, podršku i rješenje.
Koje su teme iz područja ženskog i seksualnog zdravlja po Vašem mišljenju i dalje najviše stigmatizirane?
Bol tijekom odnosa, problemi s libidom, vaginalne infekcije, neplodnost i menopauza te sve poteškoće vezane za mokrenje i arhitekturu dna zdjelice i dalje su teme o kojima žene često govore vrlo oprezno. Posebno mi se čini da se o menopauzi još uvijek govori kao o nečemu što treba “prešutjeti”, iako je riječ o velikoj životnoj tranziciji koja zaslužuje jednaku pažnju kao i pubertet ili trudnoća.
Danas veliki broj informacija dolazi s društvenih mreža. Koliko to ženama pomaže, a koliko može odmoći kada je riječ o zdravlju?
Društvene mreže mogu biti odličan alat za edukaciju i destigmatizaciju, ali istovremeno mogu biti i izvor zbunjujućih ili netočnih informacija. Problem je što algoritmi često nagrađuju sadržaj koji je dramatičan ili senzacionalistički, a ne nužno medicinski točan.
Zato je važno imati određenu dozu kritičkog razmišljanja i uvijek provjeriti izvor informacija.
Kako razlikovati kvalitetan, stručan savjet od sadržaja koji zvuči uvjerljivo, ali zapravo širi dezinformacije i nepotreban strah?
Prvo pitanje koje uvijek savjetujem postaviti jest: tko stoji iza informacije? Ako je riječ o liječniku ili stručnjaku koji transparentno navodi svoje kvalifikacije i izvore. To je dobar znak.
Drugo, medicinske informacije rijetko su apsolutne. Ako netko tvrdi da postoji jedno univerzalno rješenje za sve žene ili koristi izrazito dramatičan ton – to je često znak da treba biti oprezan.
Postoje li pitanja koja bi svaka žena trebala bez srama postaviti svom ginekologu ili liječniku, a često ih ipak prešućuje?
Vrlo često se prešućuju pitanja o bolnom odnosu, smanjenom libidu, vaginalnim promjenama, inkontinenciji ili problemima nakon poroda. Također, mnoge žene ne pitaju dovoljno o vlastitom menstrualnom ciklusu i hormonskim promjenama. A upravo su to teme koje mogu puno reći o općem zdravstvenom stanju.
Koliko su stres, tempo života, mentalno zdravlje i iscrpljenost povezani s načinom na koji žene doživljavaju svoje tijelo i njegove simptome?
Veza je vrlo snažna. Hormonalni sustav, živčani sustav i psihološko stanje duboko su povezani. Kronični stres može utjecati na ciklus, libido, kvalitetu sna, pa čak i na percepciju boli. Zato je važno promatrati zdravlje holistički – tijelo i um nisu odvojeni sustavi, svaki čovjek je jedna jedinstvena cjelina i tako ga treba promatrati.
Što biste voljeli da djevojke i žene nauče puno ranije, možda još u adolescenciji, a što bi im kasnije olakšalo odnos prema vlastitom zdravlju i tijelu?
Voljela bih da ranije nauče da je njihovo tijelo vrijedno pažnje, a ne samo izdržljivosti. Da je u redu postavljati pitanja, tražiti drugo (ili prvo) mišljenje i slušati vlastite signale.
Također, da shvate koliko su prevencija i redoviti pregledi važni, ne zato što očekujemo problem, nego zato što želimo očuvati zdravlje.
Kad biste morali izdvojiti jednu poruku koju biste željeli da svaka žena zapamti nakon ovog razgovora, što bi to bilo?
Vaše tijelo vam uvijek nešto govori i zaslužuje da ga slušate bez srama i bez straha. Intimno zdravlje nije luksuz niti tema o kojoj treba šutjeti, nego temelj dobrobiti i kvalitete života svake žene.
FOTO: Petra Kejla, privatna arhiva, Unsplash, Pexels
