Užitak u šalici kave, za mnoge predstavlja poseban, energizirajući ritual bez kojega je nezamislivo započeti dan. Uz nju se sklapaju prijateljstva, ljudi se socijaliziraju u radnim kolektivima za vrijeme pause, opušta se uz kolače i duge razgovore. Ona je dio kulture, načina života i simbol hedonizma.
Prema povijesnim zapisima, kava je porijeklom iz Etiopije, a njezino otkriće u Africi dolazi sa zanimljivom pričom. Oko 700-ih godina naše ere, stado koza počelo se čudno ponašati, gotovo kao da plešu. Njihov vlasnik Kaldi otkrio je da jedu neku vrstu crvenog graha i zaključio da je to uzrok njihovog ponašanja. Kaldi je odlučio podijeliti svoja otkrića s redovnikom kojem je bilo potrebno nešto što bi mu moglo pomoći da ostane budan cijelu noć dok se moli; ali druga priča tvrdi da je redovnik odbio i bacio taj crveni grah u vatru, a ugodan miris koji je dolazio iz nje, bio je jednostavno prekrasan.
Iznenada je kava u 15. stoljeću krenula na put na sjever do Jemena, gdje su zrna stigla pod imenom “Mocha”. Ubrzo nakon toga, kava je postala poznata u Egiptu, Perziji i Turskoj kao “Arapsko vino”, a kavane su se počele otvarati pod nazivom “Škole mudrih”.
Zatim je Arabija postala čuvar kave te je započeo masovni uzgoj kave u južnoj Indiji. Godine 1560. kava se probila kroz Europu i brzo postala popularna, sve dok papa Klement VIII nije proglasio ovo piće sotonskim. Pod nadzorom je dozvolio piće krštenjem i proglasio ga kršćanskim pićem. Kako su 1600-te odmicale i kavane su nicale diljem Europe, kava je slijedila val kolonizacije i našao se u Americi.
Nakon dugo vremena 2014. godine, “Međunarodna organizacija za kavu” u Milanu u Italiji, proglasila je 1. listopada Međunarodnim danom kave; prigodom za slavljenje kave kao napitka i podizanje svijesti o nevoljama uzgajivača kave.
Saznajte više o Međunarodnom danu kave
Voli li osoba čisti espresso, americano, lattes ili cappuccino; ledenu, bez kofeina, instant ili filter, Dan kave je dan kada možete uživati u svemu što ima veze s ovim divnim, mirisnim napitkom.
Zašto volimo kavu?
Čini se da većina ljudi diljem svijeta misli da je kava izvrsnog okusa. Osim toga, mnogi ljudi također su svjesni činjenice da nam može dati prijeko potrebnu energiju. Na kraju krajeva, to je razlog zašto ljudi obično ujutro prvo popiju šalicu kave, zar ne?
Međutim, ono što neki ljudi možda ne znaju je da se dobrobiti kave protežu mnogo dalje od pukog povećanja kofeinske dobrote. Kava može pomoći u sagorijevanju masti jer se pokazalo da ubrzava metabolizam za čak 11 posto. I ne samo to, već je i gotovo beskalorično piće, barem kada se konzumira crno, bez mlijeka i šećera.
Kava također sadrži brojne esencijalne hranjive tvari, uključujući niacin, magnezij (vitamin B3), kalij, mangan, pantotensku kiselinu (vitamin B5) i riboflavin (vitamin B2). Također se kava smatra najvećim izvorom antioksidansa u zapadnjačkoj prehrani.
Kava također može pomoći ljudima da žive dulje, prema nizu različitih studija. Također je zabilježeno u studiji koju je objavilo Sveučilište Harvard, kava može biti korisna u borbi protiv depresije, kao i da se ljudi osjećaju općenito sretnijima.
No, tek prije 50-ak godina na sceni su se počeli pojavljivati kafići trećeg vala. Idući dalje od osnovne kave za večeru kuhane u velikim količinama, ove jedinstvene kavane usredotočile su se na posluživanje visokokvalitetne kave – od zrna preko prženja do pojedinačnog procesa kuhanja. I tu se zapravo kultura kave razvila u nešto prilično jedinstveno.
Kada danas popijete svoju šalicu kave, udahnite njenu aromu, kušajte njen tamni i puni okus i razmislite o njenoj priči, ali prije svega uživajte.
