Autorski tekst Dore Delbianco, u režiji Tihane Strmečki pretočio je slučajni susret pacijentice i radiologa u duhovitu, ali nježnu dramu o ljubavi i naklonosti stranaca koji iz scene u scenu postaju sve bliži, ali nikada ne pređu granicu dobrog ukusa.
Predstava Iza paravana oživljava suptilnu dramu ispod površine svakodnevnog života, vješto istražujući ljudsku prirodu i slojeve identiteta koji često ostaju skriveni. Kroz pažljivo osmišljene dijaloge glumačkog dvojca, kojega čine Katarina Baban i Vladimir Posavec Tušek i minimalističku scenografiju, predstava nas uvlači u atmosferu koja je gotovo nalik na filmski kadar — tiha, ali napeta, puna potisnutih emocija i neizgovorenih istina.
Likovi
Likovi su majstorski osmišljeni, svaki sa svojim složenim unutrašnjim svijetom i postavljeni u situacije koje neprestano izazivaju gledatelja da razmisli o tankim linijama između istine i laži, privida i stvarnosti.
Topla priča, ali bez teatralnosti
Paravan postaje simbol svega što skrivamo od drugih, ali i od sebe samih. Glumačka izvedba je intenzivna i emocionalno nabijena, ali bez pretjerane teatralnosti. Glumci donose nijansirane portrete svojih likova, izražavajući suptilne emocije i unutarnje borbe na način koji se duboko uvlači pod kožu gledatelja.
Njihove tihe geste i pogledi nose jednaku težinu kao i riječi, čineći svaki trenutak promišljenim, osjetljivim i značajnim.
Scenografija je jednostavna, ali funkcionalna, kao da naglašava ono neizgovoreno — paravan na sceni nije samo fizička prepreka, već i metaforička, simbolizirajući prepreke koje likovi sami sebi postavljaju.
Glazba diskretno dopunjava atmosferu, ne namećući se, već stvarajući dodatni sloj emocionalne rezonancije.
Sve u svemu, Iza paravana je predstava koja se ne zadovoljava površnim emocijama, već zahtijeva od gledatelja da zarone dublje u svijet likova i vlastitih refleksija. Podsjeća nas koliko je lijepa platonska ljubav, naklonost i simpatija prema nekome do koga nam je iskreno stalo.
Ona nas poziva da razmislimo o našim maskama, o svemu onome što ostavljamo “iza paravana” vlastite svakodnevice i suočimo se s pitanjem — što bismo otkrili kada bi ti paravani nestali? I kako bi bilo da smo učinili ono što smo silno željeli, a nikada se nismo usudili. Otvara niz pitanja o postojanosti ljubavi, motivima ljudi koji ulaze u razne oblike odnosa, o hipohondriji, traumama, odgovornosti prema sebi i drugima te potrebi za prihvaćanjem i ljubavlju.
Predstavu možete pogledati u Kazalištu KNAP. Scenografiju potpisuje Liberta Mišan, kostime Angela Runje, a dizajn Nina Bačun.
FOTO: Ivan Mihaljević/Unimedia/KNAP
