Proteini su još uvijek hit, ali 2026. sve češće iskače nova riječ: fibermaxxing. Iza tog pomalo “internetskog” izraza krije se prilično jednostavna ideja, a to je svjesno povećanje unosa vlakana kroz dan. Razlog nije samo probava, nego i sitost, stabilnija energija i osjećaj da ne razmišljaš o hrani svaka dva sata. Drugim riječima, fibermaxxing je trend koji se ne vrti oko savršenog tijela nego oko toga da se osjećaš normalno.
Što je fibermaxxing i zašto je postao trend nakon proteina
Fibermaxxing znači da namjerno jedeš više namirnica koje prirodno sadrže vlakna, poput povrća, voća, mahunarki i integralnih žitarica. Za razliku od proteina, vlakna se ne prodaju kroz “brze rezultate”, nego kroz dugoročno bolji osjećaj u tijelu. Ljudi su se umorili od stalnog brojanja i restrikcija, a vlakna su se pokazala kao praktično rješenje za vrlo konkretan problem: mnogi jedu dovoljno kalorija, ali se svejedno osjećaju gladno, napuhano ili “prazno”.
Zašto su vlakna važna za probavu, sitost i energiju
Vlakna su dio hrane koji tijelo ne probavlja na klasičan način, ali zato snažno utječu na to kako se osjećaš nakon obroka. Kada je unos vlakana veći, obrok često dulje drži sitost jer se probava odvija sporije i stabilnije. Osim toga, vlakna pomažu urednosti stolice i podržavaju crijevnu mikrobiotu, što je jedan od razloga zašto se vlakna stalno spominju uz pojam gut health. U praksi, to se često prevodi u manje naglih padova energije i manje impulzivnih “napada” na slatko kasnije tijekom dana.
Koliko vlakana dnevno treba i zašto većina ljudi jede premalo
U svakodnevnim preporukama često se spominje cilj od oko 25 do 30 grama vlakana dnevno za odrasle osobe. Problem je što moderna prehrana, osobito kad je brza i procesirana, često daje puno energije, ali malo vlakana. Bijeli kruh, peciva, grickalice i gotova jela mogu biti praktični, ali su često siromašni vlaknima, pa sitost kratko traje. Zbog toga fibermaxxing zvuči kao “novi trik”, iako je zapravo povratak osnovama.
Kako povećati unos vlakana bez da živiš na zobenim pahuljicama
Najveća zabluda o fibermaxxingu je da moraš svako jutro jesti zobene pahuljice. Ne moraš, jer vlakna ne dolaze iz jedne čarobne namirnice, nego iz ukupnog obrasca prehrane. Ako ti je doručak slan, vlakna možeš dobiti kroz integralni kruh i povrće uz jaja ili kroz namaze koji imaju bolju “vlaknastu” bazu. Ako ti je doručak mliječni, vlakna se lako dodaju kroz voće i sjemenke. Ako ti je ručak često “na brzinu”, najveću razliku obično napravi to da obrok dobije više povrća ili da se povremeno ubace mahunarke, jer su praktične, zasitne i nutritivno zahvalne.
Kako povećati vlakna bez napuhivanja i probavnog kaosa
Fibermaxxing ima jednu zamku koju internet rijetko naglasi, a to je da vlakna treba uvoditi postupno. Ako danas jedeš malo vlakana, a sutra naglo ubaciš velike količine mahunarki, mekinja i sjemenki, lako se može pojaviti napuhivanje i nelagoda. To ne znači da vlakna ne odgovaraju, nego da je promjena bila prebrza. Također je važno unositi dovoljno tekućine, jer vlakna uz vodu rade najbolje, a bez nje mogu pogoršati zatvor. Najbolji pristup je polagano, kroz male promjene koje se zbrajaju, bez osjećaja da si u režimu.
Je li fibermaxxing za svakoga
U većini slučajeva povećanje vlakana je korisno, ali nije univerzalno pravilo. Osobe s osjetljivim crijevima, sindromom iritabilnog crijeva ili aktivnim probavnim tegobama često trebaju sporiji pristup i pažljiviji izbor izvora vlakana. Kod njih nije cilj “maksimizirati”, nego pronaći razinu i tip vlakana koji donose sitost i urednost bez simptoma.
Vlakna nisu trend, trend je tek što ih napokon shvaćamo ozbiljno
Fibermaxxing je zanimljiv jer ne traži ekstrem, nego povratak hrani koja prirodno donosi sitost i bolju probavnu rutinu. Proteini su popularni jer su mjerljivi i marketinški privlačni, ali vlakna su često ono što u praksi promijeni cijeli dan. Kada ih jedeš dovoljno, obroci dulje drže, energija je mirnija, a potreba za stalnim grickanjem se često smanjuje. I najvažnije, ne moraš živjeti na zobenim pahuljicama da bi to postigla jer fibermaxxing nije jedan doručak, nego niz malih, održivih izbora.
FOTO: Unsplash, Dupephotos
