U antičkim mitovima dug život bio je božanska povlastica, a u suvremenoj pop-kulturi gotovo opsesija. Od plavih zona i biohakiranja do serija koje slave “vječnu mladost”, ideja dugovječnosti danas zvuči kao obećanje koje je nadohvat ruke. Statistika pokazuje da se i Hrvatska tom obećanju polako približava, ali ne bez zadrške.
Prema najnovijim podacima OECD-a, očekivani životni vijek u Hrvatskoj ponovno raste i iznosi 79,1 godinu. Nakon pandemijskog pada, brojke su se oporavile i čak nadmašile pretpandemijsku razinu. Ipak, europski prosjek i dalje je nekoliko godina bolji nego u Hrvatskoj, kao podsjetnik da dulji život nije samo pitanje medicine, nego i svakodnevnih izbora.


Mit o dugom životu i stvarnost navika
U japanskoj mitologiji, dug život dolazi s mudrošću i umjerenošću. U stvarnom životu, OECD za Hrvatsku izdvaja nešto prizemnije čimbenike: pušenje i alkohol. Više od petine odraslih svakodnevno puši, dok je konzumacija alkohola i dalje visoka u usporedbi s većinom europskih zemalja. Te navike možda pripadaju slici društvenog života i “normalnosti”, ali dugoročno ostavljaju vrlo konkretan trag na zdravlju.
Upravo su bolesti srca i krvnih žila te rak i dalje najčešći uzroci smrti. Liječnici i tehnologija uspijevaju produljiti život, ali cijena toga često je dulje razdoblje života s kroničnim bolestima, terapijama i ograničenjima koja ne ulaze u romantične predodžbe dugovječnosti.


Pop-kultura voli godine, ne ograničenja
Dok Netflix puni katalog serijama o vječnom životu, a wellness industrija obećava “mlađe tijelo u 10 dana”, stvarnost dugog života izgleda drugačije. Dulje živimo, ali pitanje je koliko tih godina provodimo bez boli, ovisnosti o lijekovima ili pomoći drugih.
OECD zato naglašava razliku između pukog produljenja života i produljenja zdravih godina. U tom kontekstu, dugovječnost prestaje biti apstraktna ideja i postaje vrlo osobna tema, vezana uz navike koje se ponavljaju svakodnevno, a ne uz velike, dramatične odluke.


Estetika dugog života
Pušenje i alkohol još uvijek su dio društvenog koda, iako istodobno želimo više energije, dužu vitalnost i “dobro starenje”.
Lekcija OECD-ovih podataka upravo je u tom raskoraku: dug život više nije rijetkost, ali dobar život još uvijek je stvar izbora. A oni se, za razliku od mitova i pop-kulture, ne događaju jednom zauvijek, nego svaki dan iznova.
FOTO: Unsplash, Pexels




