Liječenje E. coli infekcije ovisi o tome koji dio tijela je zahvaćen i koliko je teška bolest. Za većinu crijevnih infekcija ne postoji specifično liječenje, a ljudi se mogu zbrinjavati kod kuće i većina će se oporaviti bez medicinske intervencije. Najvažniji dio liječenja je pijenje velikih količina tekućine kako bi se spriječila dehidracija koju uzrokuje proljev.
Antibiotici se ne preporučuju za liječenje infekcija uzrokovanih enterohemoragičnim E. coli sojevima poput O157:H7, posebno kod djece i starijih osoba, jer mogu povećati rizik od razvoja hemolitičkog uremičkog sindroma. Istraživanja su pokazala da antibiotici mogu paradoksalno pogoršati situaciju povećavanjem otpuštanja Shiga toksina. Lijekovi protiv proljeva poput Imodiuma također se ne preporučuju jer mogu produžiti izloženost toksinu i potencijalno pogoršati stanje.
Za infekcije izvan probavnog sustava, poput infekcija mokraćnih putova ili plućnice uzrokovanih E. coli, antibiotici mogu biti učinkoviti. Rifaksimin, azitromicin i ciprofloksacin trenutno su preporučeni od strane Društva za zarazne bolesti Amerike za liječenje E. coli dijarejalnih bolesti kod pacijenata s teškom bolešću koja uključuje više od šest stolica dnevno, temperaturu, dehidraciju koja zahtijeva hospitalizaciju ili proljev koji traje dulje od tjedan dana.
Ako je potrebno, mogu se koristiti oralne rehidracijke otopine koje pomažu nadoknaditi izgubljenu tekućinu, soli i minerale. Kod djece s gastroenteritisom važno je pružiti odgovarajuću skrb uključujući praćenje znakova dehidracije. Hrana bi trebala biti lagana i lako probavljiva, uključujući krumpir, rezance, rižu, zobene pahuljice, krekere, banane, juhu i kuhano povrće.
Tko je pod većim rizikom od E. coli infekcije?
Infekcija E. coli bakterijom može se dogoditi ljudima svih dobi, ali neke skupine imaju veći rizik od teških komplikacija. Djeca mlađa od pet godina i odrasle osobe starije od šezdeset pet godina spadaju u najranjivije skupine. Mali djeca često imaju lošu higijenu ruku što olakšava širenje bakterije, dok starije osobe obično imaju slabiji imunološki sustav koji ne može tako učinkovito boriti se protiv infekcije.
Osobe s oslabljenim imunološkim sustavom, uključujući one koji uzimaju lijekove koji suzbijaju imunitet ili boluju od bolesti poput HIV-a ili raka, pod povećanim su rizikom. Također, ljudi koji uzimaju antacide izloženi su većem riziku jer želučana kiselina igra važnu ulogu u ubijanju bakterija koje progutamo. Kada je razina želučane kiseline smanjena, više bakterija može preživjeti i doseći crijeva gdje uzrokuju infekciju.
Putnici koji posjećuju zemlje s lošijom higijenom vode i hrane također su pod većim rizikom. Escherichia coli zapravo je najčešći bakterijski uzrok proljev putnika, stanja koje pogađa mnoge ljude koji putuju u regije s nižim higijenskim standardima. Radnici na farmama i ljudi koji dolaze u izravan kontakt sa stokom također mogu biti izloženiji bakteriji.
Prevencija: kako se zaštititi od E. coli infekcije?
Prevencija E. coli infekcije uvelike ovisi o pravilnom rukovanju hranom i održavanju dobre osobne higijene. Meso, posebno mljeveno meso, treba biti temeljito prokuhano na temperaturi od najmanje sedamdeset jedan stupanj Celzijusa kako bi se uništile bakterije. Korištenje termometra za hranu najbolji je način da budete sigurni da je meso dovoljno prokuhano.
Izbjegavajte konzumiranje nepasteriziranih proizvoda uključujući sirovo mlijeko i sokove napravljene od sirovih plodova. Pasterizacija je proces zagrijavanja koji ubija štetne bakterije. Svježe povrće i voće trebate temeljito oprati čistom tekućom vodom prije jedenja ili kuhanja, čak i ako namjeravate oljuštiti kožicu.
Higijena ruku ključna je u sprječavanju širenja E. coli bakterije. Perite ruke toplom vodom i sapunom najmanje dvadeset sekundi nakon korištenja zahoda, mijenjanja pelena, doticanja sirovo mesa ili rukovanja životinjama. Plohe za pripremu hrane trebaju biti temeljito očišćene, a posebno je važno izbjeći unakrsnu kontaminaciju gdje bakterije sa sirovog mesa dosegnu drugu hranu.
Ako ste bili zaraženi E. coli bakterijom, trebate izbjegavati pripremanje hrane za druge dok potpuno ne ozdravite. Većina ljudi više nije zarazna nakon otprilike tjedan dana, ali neka djeca mogu nositi E. coli nekoliko mjeseci nakon što su se oporavila. Osobe koje rade u zdravstvu, socijalnoj skrbi ili rukovanju hranom trebaju pitati lokalne zdravstvene vlasti kada je sigurno vratiti se na posao.
Kada potražiti liječničku pomoć?
Većina slučajeva E. coli infekcije prolazi sama od sebe bez potrebe za medicinskom intervencijom, ali postoje situacije kada je nužno posjetiti liječnika. Ako proljev traje dulje od tri dana ili je praćen visokom temperaturom iznad trideset osam i pol stupnjeva Celzijusa, potrebno je potražiti savjet. Prisutnost krvi u stolici također je znak koji zahtijeva medicinsku procjenu.
Znakovi ozbiljne dehidracije uključuju osjećaj vrtoglavice ili nesvjesnosti, tamnu ili rijetku mokraću, suha usta i kožu, te osjećaj ekstremnog umora. Djeca mogu pokazivati plač bez suza, suha usta, upale oči ili neuobičajenu pospanost. U tim slučajevima potrebna je hitna medicinska intervencija.
Ako sumnjate da ste bili izloženi E. coli bakteriji kroz kontaminiranu hranu, ili ako iskusite bilo koji od gore navedenih simptoma, razgovarajte s liječnikom. Rana dijagnoza i praćenje mogu spriječiti razvoj ozbiljnijih komplikacija poput hemolitičkog uremičkog sindroma, posebno kod djece.
Dugoročne posljedice i oporavak
Većina ljudi potpuno se oporavlja od E. coli infekcije unutar pet do deset dana bez ikakvih trajnih posljedica. Tijelo prirodno elimina bakteriju, a crijevna sluznica se regenerira. Međutim, oni koji razviju hemolitički uremički sindrom mogu imati dugoročne probleme sa bubrezima, a neki mogu razviti kroničnu bubrežnu bolest koja zahtijeva kontinuirano liječenje.
Nakon što se oporavite od E. coli infekcije, važno je nastaviti s dobrom higijenom kako biste spriječili ponovnu infekciju. Iako je reinfekcija moguća jer izloženost jednom soju ne stvara imunitet na druge sojeve, pridržavanje sigurnih praksi rukovanja hranom i dobre osobne higijene značajno smanjuje rizik.
Escherichia coli primjer je kako bakterija koja je normalan i čak koristan dio našeg tijela može postati opasna pod određenim okolnostima. Razumijevanje kako se bakterija širi, koje simptome uzrokuje i kako se zaštititi ključno je za očuvanje zdravlja. Jednostavne mjere poput pravilnog kuhanja hrane, pranja ruku i izbjegavanja nepasteriziranih proizvoda mogu značajno smanjiti rizik od infekcije i njenih potencijalnih komplikacija.
FOTO: Unsplash, Pexels
