Postoje ljudi koji vam rijetko daju komplimente, ali nekako im ništa ne promakne. Primijetit će novu frizuru, nekoliko kilograma manje, novu torbu, promjenu posla, putovanje ili osobu koja se pojavila u vašem životu. Ponekad će znati čak i detalje za koje se ne sjećate da ste im ih ikada ispričali. I dok biste takvu pozornost očekivali od bliskih ljudi, zanimljivo je kada dolazi upravo od onih koji se naizgled uopće ne zanimaju za vas.
Naravno, neki ljudi jednostavno dobro opažaju. No, kada se uz takvu pozornost pojave stalno uspoređivanje, umanjivanje vaših uspjeha ili neobična potreba da znaju što vam se događa, u pozadini se ponekad može skrivati zavist. Jer da bismo se s nekim uspoređivali, moramo ga promatrati. A osoba koja vas doživljava kao mjerilo vlastitog uspjeha ponekad će primijetiti na vama i ono što ljudima koji vas iskreno vole uopće nije važno.
Zavist počinje usporedbom, a za usporedbu trebaju informacije
Ne možemo se uspoređivati s nekim o kome ništa ne znamo. Kada nam druga osoba postane svojevrsno mjerilo izgleda, uspjeha, odnosa, novca, društvenog statusa ili načina života, informacije o njoj dobivaju veću važnost. Gdje radi? Koliko zarađuje? Je li još u vezi? Gdje putuje? Kako izgleda? Je li napredovala? Što je kupila? Pažnja jednostavno počne gravitirati prema onome što u osobi izaziva emocionalnu reakciju. Zato upravo osoba koja gotovo nikada ne kaže: “Baš mi je drago zbog tebe” nevjerojatno brzo registrira kada vam se dogodi nešto dobro.
Najviše nam zavide oni koje dobro znamo
Društvena usporedba posebno je snažna kada se uspoređujemo s ljudima koje doživljavamo dovoljno sličnima sebi. Milijarder koji kupi vilu na privatnom otoku neće izazvati ni približno jednaku reakciju kao kolegica koja je upravo dobila posao koji smo mi željeli. Zašto? Jer je njezin život dovoljno blizu našem da se pojavi ono neugodno pitanje: “Ako je ona mogla, gdje sam onda ja?”
Zavist ne nastaje među ljudima čiji su životi potpuno različiti nego među prijateljima, kolegama, rođacima, susjedima, ljudima iste generacije ili osobama koje su krenule sa slične početne pozicije. Tuđa promjena tada nije samo tuđa promjena. Postaje informacija o nama.
Zato osoba može primijetiti i ono što vaši prijatelji nisu
Nova torba. Malo skuplji kaput. Nekoliko izgubljenih kilograma. Novi automobil. Češća putovanja. Promjena posla. Netko tko se s vama uspoređuje može biti izrazito osjetljiv na upravo one detalje koji su mu važni. Ako je nezadovoljan vlastitim izgledom, lakše će primijetiti promjene na vašem. Ako ga muči karijera, vjerojatnije je da će registrirati svaki vaš poslovni pomak. Ako mu je važan društveni status, primijetit će stvari koje drugima uopće nisu zanimljive. Zavist, drugim riječima, može usmjeravati pažnju.
Kompliment koji nekako nije kompliment
Zavist uglavnom možete primijetiti po onome što osoba napravi nakon toga. “Vidim da si opet negdje putovala. Lako tako kad nemaš mojih obaveza.” “Smršavjela si. Samo nemoj pretjerati.” “Lijepa ti je torba. Ja osobno nikad ne bih toliko dala za torbu.” “Super što ti posao tako ide. Vidjet ćemo koliko će to trajati.”
Informacija je registrirana, ali priznanje kao da mora biti odmah umanjeno.
To ne znači da iza svake nespretne rečenice stoji zavist. Međutim, ako osoba sustavno prati vaše uspjehe, a zatim ih relativizira, ismijava ili traži objašnjenje zbog kojeg oni više ne izgledaju toliko vrijedno, vrijedi obratiti pozornost.
Društvene mreže dale su zavisti savršen alat
Nekada smo o tuđim životima uglavnom znali ono što bismo vidjeli ili čuli. Danas možemo godinama promatrati osobu bez ijednog razgovora s njom. Instagram Stories posebno su zanimljiv fenomen. Netko vam možda nikada neće čestitati, poslati poruku ili ostaviti komentar, ali će gotovo uvijek biti među ljudima koji su vidjeli što ste objavili. To se popularno naziva hate-following. Riječ je o praćenju osobe koja nam izaziva iritaciju, ljutnju, zavist ili neku drugu negativnu emociju, a od koje se ipak ne možemo potpuno odvojiti.
Paradoksalno, ljudi koje ne volimo ponekad nam okupiraju više pažnje nego oni prema kojima smo ravnodušni. Ravnodušnost je zapravo prilično dosadna. Ne tjera nas da provjeravamo što netko radi.
Zavist nije uvijek zlonamjerna
Ovdje stvari postaju zanimljivije. Zavist sama po sebi ne znači da je netko loš čovjek. Gotovo svi je ponekad osjećamo. Možemo voljeti prijateljicu i istodobno joj zavidjeti na karijeri. Možemo biti sretni zbog nečije trudnoće i istodobno osjećati bol zbog vlastitih okolnosti. Možemo nekome iskreno čestitati na stanu dok nam kroz glavu prolazi pitanje hoćemo li si ga mi ikada moći priuštiti. Emocije nisu uvijek uredne. Razlika je u tome što radimo s njima.
Zavist može postati informacija: Ovo me pogađa jer i ja nešto slično želim. Tada nas čak može pokrenuti. Problem nastaje kada nam nije dovoljno da mi imamo više nego nam treba da druga osoba ima manje.
A kako prepoznati razliku?
Zapravo po jednom vrlo jednostavnom pitanju. Što se događa kada vam ide dobro? Ljudi koji vas vole možda neće primijetiti novu košulju, frizuru ili svaki poslovni uspjeh, ali kada shvate da ste sretni, uglavnom neće imati potrebu tu sreću smanjivati. Kod odnosa prožetih zavišću događa se upravo suprotno. Detalji se pažljivo registriraju, ali radost zbog njih nekako izostane. Osoba koja vam zavidi uglavnom može prva primijetiti da se nešto na vama promijenilo. Ne zato što nužno toliko razmišlja o vama. Nego zato što kroz vas, barem djelomično, mjeri samu sebe.
Najbolji odgovor na zavist, tuđu ili vlastitu je manje gledanja preko ograde, a više pitanja: što je to u tuđem životu što mi govori da nešto nedostaje u mom? Tuđi život nije mjera našega. Netko će uvijek biti ljepši, uspješniji, bogatiji, voljeniji ili nekoliko koraka ispred. Isto tako, netko će možda upravo vas gledati i misliti da imate sve ono što njemu nedostaje. Zato nastavite graditi život u kojem vam je dobro čak i kada ga nitko ne gleda. Imajte na umu da je veliki blagoslov doći do mjesta na kojem više ne morate provjeravati tko je ispred vas niti se osvrtati da vidite tko vas promatra. Tuđa nelagoda zbog vašeg uspjeha pripada osobi koja je osjeća, ne vama.
FOTO: Unsplash, Pexels
