Migrena nije “samo glavobolja” kako mnogi pogrešno misle. To je kompleksno neurološko stanje koje može potpuno onesposobiti osobu za normalno funkcioniranje, prisiljujući je da provede dane u potpunom mraku, daleko od zvukova i svjetla. Dok većina ljudi povremeno iskusi glavobolju, oni koji pate od migrene nose teret koji je teško razumjeti onima koji to nisu iskusili na vlastitoj koži. Ovo nije stanje koje se može ignorirati ili “pretrpjeti” – migrena zahtijeva ozbiljan pristup i razumijevanje kako njenih uzroka tako i mogućnosti liječenja.
Što je zapravo migrena i kako se razlikuje od obične glavobolje
Migrena je neurološko stanje koje uzrokuje ponavljajuće napade umjerene do jake boli u glavi, često praćene mučninom i povećanom osjetljivošću na svjetlo, zvuk ili mirise. Bol je često jednostran, što znači da zahvaća jednu stranu glave, i obično se opisuje kao pulsirajući ili lupajući. Za razliku od tenzijske glavobolje koja stvara osjećaj stezanja oko glave, migrena može biti toliko jaka da potpuno onemogući osobu u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.
Napad migrene može trajati od nekoliko sati pa do nekoliko dana, a između napada osoba može osjećati strah od sljedećeg, što dodatno utječe na kvalitetu života. Migrena nije samo problem boli, ona utječe na sposobnost rada, školovanja, obiteljskog života i sna. Čak i između napada, ljudi s migrenom često žive u strahu od sljedećeg napada i moraju izbjegavati poznate okidače.
Četiri faze migrene koje prolazi osoba
Razumijevanje migrene zahtijeva poznavanje četiri faze kroz koje prolazi većina napada. Prva faza, poznata kao prodrom, može započeti nekoliko sati ili čak dana prije nego što počne glavobolja. U ovoj fazi osoba može osjetiti umor, razdražljivost, želju za određenom hranom, ukočenost vrata ili češće mokrenje. Ovi rani znakovi često se ne prepoznaju kao dio migrene, ali oni koji dugo pate od ovog stanja nauče prepoznati ove signale.
Druga faza je aura, koju doživljava oko trećine ljudi s migrenom. Aura obično traje od pet do šezdeset minuta i može uključivati vizualne smetnje poput blijeskajućih svjetala, slijepih mrlja ili cik-cak linija. Neki ljudi također mogu osjetiti trnce u rukama ili licu, poteškoće u govoru ili čak privremenu slabost jedne strane tijela. Ove neurološke smetnje mogu biti zastrašujuće, posebno kada se dogode prvi put.
Treća faza je sama glavobolja koja može trajati od četiri do sedamdeset dva sata ako se ne liječi. Bol je obično umjeren do jak, pulsirajući, i pogoršava se fizičkom aktivnošću. Osoba često mora ležati u mračnoj, tihoj sobi jer bilo kakvo svjetlo ili zvuk intenziviraju bol. Mučnina i povraćanje česti su simptomi u ovoj fazi, što dodatno otežava uzimanje oralnih lijekova.
Četvrta i posljednja faza je postdrom, koji se često opisuje kao “mamurluk nakon migrene”. Osoba se osjeća iscrpljeno, zbunjeno, može imati poteškoće s koncentracijom i osjećaj slabosti. Ova faza može trajati do dvadeset četiri sata nakon što glavobolja prestane.
Uzroci migrene: složena kombinacija faktora
Migrena nastaje zbog abnormalne aktivnosti mozga koja uključuje živčane puteve, upalu i promjene u krvnim žilama mozga. Iako točni mehanizmi još uvijek nisu potpuno razjašnjeni, istraživanja pokazuju da je migrena povezana s promjenama u razinama određenih kemikalija u mozgu, posebno serotonina. Kad razina serotonina padne, krvne žile u mozgu mogu se proširiti, što dovodi do boli.
Genetika igra značajnu ulogu u razvoju migrene. Ako jedan ili oba roditelja pate od migrene, djeca imaju značajno veći rizik da i sama razviju ovo stanje. Velika studija genetike migrene identificirala je sto dvadeset dva regiona rizika, uključujući trideset pet novih, što pokazuje koliko je ovo stanje genetski kompleksno.
Hormonalne promjene, posebno kod žena, također su značajan faktor. Mnoge žene primjećuju da se migrene pogoršavaju prije ili tijekom menstruacije, tijekom trudnoće ili menopauze. To je zbog toga što promjene u razinama estrogena mogu pokrenuti napad migrene. Također, korištenje hormonske kontracepcije ili hormonske nadomjesne terapije može utjecati na učestalost i težinu migrena.
Okidači koji pokreću napad migrene
Iako svi ljudi s migrenom nemaju iste okidače, mnogi zajednički faktori često pokreću napad. Stres je jedan od najčešćih okidača, bilo da se radi o emocionalnom stresu, zabrinutosti ili čak naglom olakšanju nakon stresnog razdoblja. Zato neki ljudi doživljavaju “vikend migrene” kada se konačno opuste nakon stresnog radnog tjedna.
Nedostatak sna ili nepravilni obrasci spavanja mogu pokrenuti migrenu, ali paradoksalno i prespavanje može biti okidač. Tijelo voli rutinu, a svaka promjena u uobičajenom ritmu može uzrokovati probleme. Preskakanje obroka ili dehidracija također su česti okidači jer mozak je vrlo osjetljiv na promjene u razini šećera u krvi i razini hidratacije.
Određene namirnice i pića također mogu biti okidači. Alkohol, posebno crveno vino, zreli sir, prerađeno meso s nitratima, čokolada, umjetna zaslađivača i namirnice s dodatkom mononatrijeva glutamata često se navode kao problematične. Kofein je zanimljiv jer može pomoći kod liječenja migrene, ali prekomjerna konzumacija ili naglo prestanka uzimanja mogu pokrenuti napad.
Senzorne podražaje poput jakih mirisa parfema, cigaretnog dima, boje ili jakih svjetala također mogu biti okidači. Promjene vremena, posebno promjene barometarskog tlaka, utječu na mnoge ljude s migrenom. Neke žene primjećuju da im fizička naprezanja poput intenzivnog vježbanja mogu pokrenuti napad.
Dijagnosticiranje migrene: važnost pravilne procjene
Ne postoji specifični test koji može dijagnosticirati migrenu. Umjesto toga, liječnik se oslanja na detaljan opis simptoma, učestalost napada i obiteljsku anamnezu. Važno je voditi dnevnik migrene koji bilježi kada se napadi događaju, koliko dugo traju, koji simptomi su prisutni i mogući okidači. Ovaj dnevnik postaje neprocjenjiv alat u dijagnostici i planiranju liječenja.
Liječnik će također napraviti fizički pregled i neurološki pregled kako bi isključio druge moguće uzroke simptoma. U nekim slučajevima, posebno ako su simptomi neuobičajeni ili ako postoje znakovi koji ukazuju na ozbiljnije stanje, mogu biti potrebni dodatni testovi poput magnetske rezonancije ili kompjuterizirane tomografije mozga. Ovi testovi pomažu isključiti druge moguće uzroke glavobolje poput tumora, aneurizme ili problema s krvnim žilama.
Akutno liječenje: zaustavljanje napada dok se događa
Liječenje migrene dijeli se na dva glavna pristupa: akutno liječenje koje zaustavlja napad dok se događa i preventivno liječenje koje smanjuje učestalost napada. Za akutno liječenje, ključno je djelovati što je brže moguće nakon početka simptoma. Što ranije se uzme lijek, veća je vjerojatnost da će biti učinkovit.
Za blage do umjerene napade, jednostavni analgetici poput ibuprofena ili naprokse
na mogu biti dovoljni, posebno ako se uzmu rano. Međutim, važno je ne pretjerivati s korištenjem ovih lijekova jer prekomjerna upotreba može dovesti do glavobolje uzrokovane prekomjernom upotrebom lijekova.
Triptani, grupa lijekova koja uključuje sumatriptan, rizatriptan i eletriptan, trenutno su zlatni standard za liječenje umjerenih do teških napada migrene. Oni djeluju na serotoninreceptore kako bi smanjili bol i povezane simptome. Dostupni su u različitim formulacijama uključujući tablete, nazalne sprejeve i injekcije. Uspješno liječen napad migrene definira se postizanjem slobode od boli unutar dva sata koja traje dvadeset četiri do četrdeset osam sati.
Nova klasa lijekova poznata kao gepanti, uključujući ubrogepant i rimegepant, nudi brzo olakšanje bez kardiovaskularnih rizika povezanih s triptanima. Ovi lijekovi blokiraju kalcitonin-gen-srodnu peptid molekulu koja igra ključnu ulogu u boli migrene. Nedavno odobreni zavegepant prvi je intranazalni gepant za akutno liječenje migrene.
Za ljude koji doživljavaju mučninu i povraćanje, što može biti jednako ili čak više onesposobljavajuće od same glavobolje, antiemetici poput metoklopramida mogu biti korisni. Povraćanje rano u napadu narušava učinkovitost oralnih lijekova, zbog čega su intranazalni, subkutani ili rektalni oblici lijekova često bolji izbor.
Preventivno liječenje: smanjenje učestalosti napada
Preventivno liječenje preporučuje se osobama koje imaju česte napade migrene, obično više od četiri napada mjesečno, ili osobama čiji napadi značajno narušavaju kvalitetu života unatoč akutnom liječenju. Cilj preventivnog liječenja je smanjiti učestalost, trajanje i težinu napada.
Tradicionalni preventivni lijekovi uključuju beta-blokatore poput propranolola, antikonvulzive poput topiramate i valproata, te antidepresive poput amitriptilina. Svaki od ovih lijekova ima svoje prednosti i nuspojave, a izbor lijeka ovisi o individualnim okolnostima uključujući druge zdravstvene probleme i potencijalne interakcije s drugim lijekovima.
Revolucija u preventivnom liječenju došla je s razvojem monoklonskih antitijela usmjerenih protiv kalcitonin-gen-srodnog peptida. Lijekovi poput emgalityja, aimoviga i ajovija daju se injekcijom jednom mjesečno ili čak jednom u tri mjeseca. Ova nova klasa lijekova pokazala je značajnu učinkovitost u smanjenju broja dana s migrenom uz relativno malo nuspojava.
Najnovija istraživanja iz 2025. godine pokazuju da ciljanje na hipofizni adenilat-ciklazu aktivirajući polipeptid nudi novi pristup liječenju. HOPE klinička studija pokazala je da antitijelo protiv ovog peptida značajno smanjuje mjesečne dane s migrenom u usporedbi s placebom. To je važno jer predstavlja novi nezavisan put u mehanizmu migrene.
Nefarmakološki pristupi liječenju
Osim lijekova, brojni nefarmakološki pristupi mogu pomoći u upravljanju migrenom. Redovito vježbanje, dovoljno sna, upravljanje stresom kroz tehnike opuštanja ili meditaciju, te izbjegavanje poznatih okidača ključni su dio strategije upravljanja migrenom. Kognitivno-bihevioralna terapija može pomoći ljudima razviti vještine suočavanja i smanjiti utjecaj stresa.
Biofeedback, tehnika koja uči osobu kontrolirati određene tjelesne funkcije poput mišićne napetosti i srčanog ritma, pokazao se korisnim za neke ljude. Akupunktura također može pružiti olakšanje nekim ljudima s migrenom, iako su dokazi o njezinoj učinkovitosti mješoviti.
Dijeta igra važnu ulogu, ali to ne znači nužno izbjegavanje svih mogućih okidača. Umjesto toga, preporučuje se uravnotežena dijeta, redoviti obroci i izbjegavanje specifičnih namirnica koje osoba identificira kao svoje osobne okidače kroz vođenje dnevnika.
Posebne situacije: migrena tijekom trudnoće i kod djece
Trudnoća predstavlja poseban izazov u liječenju migrene jer mnogi lijekovi nisu sigurni za uporabu. Neke žene primjećuju poboljšanje svojih migrena tijekom trudnoće, posebno nakon prvog trimestra kada se razine hormona stabiliziraju. Međutim, one koje i dalje pate od migrena moraju biti posebno oprezne s izbor
om lijekova.
Djeca također mogu patiti od migrene, iako se simptomi mogu razlikovati od onih kod odraslih. Napadi mogu biti kraći, bol može biti obostraman, a mučnina i povraćanje često su istaknutiji. Rano prepoznavanje i liječenje migrene kod djece važno je kako bi se spriječio utjecaj na školovanje i društveni razvoj.
Život s migrenom: prilagodba i podrška
Život s migrenom zahtijeva značajne prilagodbe. Ljudi moraju često planirati unaprijed, imati rezervni plan ako dođe do napada, i komunicirati s obitelji, prijateljima i poslodavcima o svojem stanju. To može biti emocionalno iscrpljujuće, a mnogi ljudi s migrenom također pate od anksioznosti ili depresije.
Podrška obitelji i prijatelja ključna je. Razumijevanje da migrena nije “samo glavobolja” već ozbiljno neurološko stanje može pomoći ljudima oko osobe koja pati pružiti potrebnu podršku bez minimiziranja problema. Pridruživanje grupama podrške, bilo uživo ili online, može pomoći osobi osjetiti se manje izoliranom.
Budućnost liječenja migrene
Medicina nastavlja napredovati u razumijevanju i liječenju migrene. Nova istraživanja iz 2025. godine dovela su do otkrivanja nekoliko obećavajućih meta za liječenje uključujući TRPM3 kanale, receptor aktiviran proteazom 2 i vaskularnu ATP-osjetljivu kalijeve kanale. Ovi novi pristupi mogu nadopuniti ili nadmašiti trenutne CGRP-usmjerene strategije.
Integracija genetskih informacija također postaje sve važnija. S identifikacijom dvjesto devedeset tri novih regija rizika za migrenu, istraživači dobivaju nove uvide u mehanizme bolesti što može dovesti do personaliziranih pristupa liječenju.
Migrena je kronično neurološko stanje koje zahtijeva ozbiljan pristup i razumijevanje. S pravom kombinacijom liječenja, promjena načina života i podrške, većina ljudi s migrenom može značajno smanjiti utjecaj ovog stanja na svoj život. Ključno je pronaći zdravstvenog stručnjaka koji razumije migrenu i spreman je raditi s pacijentom na pronalaženju najboljeg individualnog plana liječenja.
