Dugo se činilo da je “uspjeh” nešto oko čega se svi slažu, dobar posao, stabilna karijera, kuća, možda i korporativna titula na LinkedInu. Onda je na scenu stupila generacija Z, rođena negdje između sredine devedesetih i početka dvijetisućih, i odjednom se ta jednadžba počela raspadati. Ne zato što ne žele uspjeh, nego zato što su temeljito preispitali što ta riječ uopće znači.
Rad prestaje biti identitet
Milenijalci su odrasli s idejom da se ljubav prema poslu isplati kroz naporan rad i lojalnost firmi. Generacija Z je to gledala izbliza, roditelje kako gore na poslu, ekonomske krize, otpuštanja usred pandemije i zaključila da posao nije svetinja nego transakcija. Otuda “quiet quitting”, otvoreno postavljanje granica prema poslodavcu i sve glasnije inzistiranje na ravnoteži između posla i privatnog života, čak i po cijenu sporijeg napredovanja. Karijera više nije priča o identitetu, nego samo jedan segment života koji mora stati u kutiju, a ne preplaviti sve ostalo.
Mentalno zdravlje izlazi iz sjene
Ono što je za prijašnje generacije bilo tabu-tema za razgovor uz kavu, generacija Z otvoreno spominje na društvenim mrežama, u razgovoru s prijateljima, pa i na poslovnim razgovorima. Terapija više nije nešto čega se treba sramiti, nego dio rutine održavanja sebe, slično kao odlazak zubaru. Ta otvorenost mijenja i očekivanja prema institucijama, od poslodavaca se traži razumijevanje za “mental health days”, od obrazovnog sustava senzibilnost prema pritisku i izgaranju, a od cijelog društva manje stigme oko traženja pomoći.
Autentičnost pobjeđuje savršenstvo
Instagram feed uglačan do posljednjeg piksela pripada milenijalcima. Generacija Z odrasla je gledajući kako se ta uglačanost raspada pod pritiskom stvarnog života, pa je okrenula leđa filtru i krenula prema “raw” sadržaju, snimkama bez uređivanja, priznanjima o neuspjesima, otvorenom razgovoru o anksioznosti i nesigurnosti. Influenceri koji djeluju savršeno gube povjerenje brže nego oni koji priznaju da im nije uvijek lako. Autentičnost je postala valuta povjerenja, a savršenstvo sumnjiv signal da nešto ne štima.
Novac se troši drukčije
Kupovanje kuće i auta više nije automatska životna prekretnica kojoj svi teže, djelomično zato što je za mnoge financijski nedostižna, a djelomično zato što se vrijednost preselila drugdje. Iskustva, putovanja i doživljaji koje je moguće podijeliti i zapamtiti nerijetko dobivaju prednost pred materijalnim vlasništvom. Istovremeno, generacija Z je financijski oprezna na način koji iznenađuje, štednja, izbjegavanje dugova i praćenje osobnih financija kroz aplikacije postali su gotovo trend, rođen iz svjedočenja ekonomskoj nesigurnosti roditelja.
Društvena angažiranost postaje očekivanje, ne opcija
Marke, poslodavci i javne osobe više se ne mogu sakriti iza šutnje kad je riječ o klimatskim promjenama, ravnopravnosti ili ljudskim pravima. Generacija Z očekuje da tvrtke zauzmu stav, a “greenwashing” i prazne izjave prepoznaje gotovo instinktivno. Ta ista generacija spremnija je birati posao, proizvod ili brend prema vrijednostima koje predstavlja, ne samo prema cijeni ili kvaliteti. Aktivizam se preselio s ulice na feed, ali time nije izgubio ozbiljnost, samo je promijenio format.
Identitet postaje fluidniji
Kad je riječ o rodu, seksualnosti ili čak karijernom putu, generacija Z manje je sklona strogim kategorijama koje su prijašnje generacije smatrale samorazumljivima. Fluidnost se ne doživljava kao fazu ili zbunjenost, nego kao legitiman način postojanja, a pritisak da se čovjek “definira” jednom zauvijek sve više gubi na snazi. Isto vrijedi i za karijeru, jedan posao za cijeli život zamijenjen je idejom o više paralelnih uloga, “side hustleovima” i slobodi da se put promijeni bez osjećaja neuspjeha.
Što to znači za sve nas
Generacija Z nije samo mlađa verzija prijašnjih generacija s drugim playlistama. Ona je preslagala prioritete na način koji polako, ali sigurno mijenja i pravila igre za sve ostale, poslodavce koji moraju preispitati kulturu rada, marke koje moraju dokazati vrijednosti, pa i roditelje i mentore koji uče da uspjeh danas izgleda drukčije nego prije dvadeset godina. Bez obzira slaže li se netko s tim pomakom ili ne, teško je poreći da je sustav vrijednosti koji smo smatrali stabilnim upravo prošao kroz temeljitu reviziju.
FOTO: Pexels, Dupephotos
