Sve više naših veza i poznanstava stvara se preko interneta. I u takvim vremenima, pojavio se fenomen koji može biti bezazlen – ali i opasan. Radi se o tzv. catfishingu. To je oblik prijevare u kojem osoba stvara lažan identitet na društvenim mrežama ili aplikacijama za upoznavanje kako bi stekla povjerenje druge osobe. Fotografije su često preuzete s interneta, a osobni podaci izmišljeni ili posuđeni od stvarnih ljudi.
Motivi za catfishing mogu biti različiti. Neki to rade iz dosade ili potrebe za pažnjom, drugi iz osvete, a treći iz financijske koristi. Ponekad se radi o emocionalnoj manipulaciji, a u ozbiljnijim slučajevima i o tzv. sextortionu – ucjeni intimnim sadržajem. U novije vrijeme, napredak tehnologije omogućuje prevarantima korištenje deepfake fotografija i umjetne inteligencije, što otkrivanje čini još težim.
Kako izgleda catfishing
Tipičan scenarij catfishinga počinje otvaranjem atraktivnog, ali lažnog profila. Osoba zatim započinje komunikaciju s potencijalnom “žrtvom” i ubrzo kreće tzv. love bombing – zasipanje komplimentima, porukama i pažnjom kako bi se što brže stvorila emocionalna povezanost. Kada se žrtva opusti i razvije povjerenje, prevarant počinje izbjegavati susrete uživo i video-pozive, često uz izgovore poput bolesti, poslovnih putovanja ili obiteljskih problema.
S vremenom se u pričama pojavljuju nedosljednosti. Detalji o poslu, obitelji ili mjestu stanovanja se mijenjaju ili proturječe jedan drugome. U mnogim slučajevima slijedi i financijski zahtjev, obično upakiran u priču o hitnoj medicinskoj situaciji ili nepredviđenim troškovima. Prevaranti ponekad traže da se veza drži “u tajnosti”, izolirajući žrtvu od prijatelja i obitelji kako bi smanjili šanse da netko razotkrije prijevaru.
Primjera iz stvarnog života ne nedostaje. Dokumentarac Catfish iz 2010. godine, u kojem je protagonista Nev Schulman sam postao žrtva, popularizirao je pojam. Američki sportaš Manti Te’o godinama je vjerovao da je u vezi s osobom koja uopće nije postojala. U Velikoj Britaniji, slučaj Kirat Assi, poznat kao “Sweet Bobby”, otkrio je desetogodišnji catfishing u kojem je prevarant manipulirao svakim aspektom njezina života.
Statistike pokazuju da je problem sve rašireniji. U SAD-u je, prema podacima Federalne trgovinske komisije, financijska šteta od ovakvih prijevara porasla s 32,9 milijuna dolara 2019. godine na 141,8 milijuna u 2022. Samo prošle godine gubici su dosegnuli gotovo 1,14 milijardi dolara. U Ujedinjenom Kraljevstvu, više od četvrtine korisnika aplikacija za upoznavanje priznaje da su u posljednjih godinu dana bili žrtve catfishinga.
Kako se zaštititi?
Prije svega, ne žurite s povjerenjem. Ako netko izbjegava video-pozive ili susrete uživo, ako priče ne drže vodu ili ako se pojave iznenadni financijski zahtjevi – to su jasni znakovi za oprez. Fotografije koje izgledaju profesionalno ili predobro da bi bile istinite vrijedi provjeriti pomoću obrnute pretrage slika. Nikada ne šaljite novac ili osobne podatke osobi koju niste upoznali uživo, a sumnjive profile prijavite platformi ili nadležnim službama.
Catfishing nije samo bezazlen internet-trend ili šala nego ozbiljna prijetnja koja može prouzročiti emocionalnu bol i znatne financijske gubitke. U digitalnom svijetu vrijedi jednostavno pravilo, ako nešto zvuči predobro da bi bilo istinito, vjerojatno i jest.
FOTO: Unsplash, Pexels
