Patrijarhat, mizoginija i internalizirana mizoginija

Patrijarhalna kultura uči žene da prihvate podređenu ulogu, a muškarce da vide dominaciju kao prirodnu. Mizoginija nije samo mržnja prema ženama, ona je sustav vrijednosti koji potkopava njihovu autonomiju, dovodi do slabijeg statusa u društvu i opravdava nasilje.

Još opasniji fenomen je internalizirana mizoginija, gdje i same žene nesvjesno usvajaju patrijarhalne norme, vjerujući da su manje sposobne ili da moraju opravdati nasilje koje trpe. Ovakvi stavovi dodatno otežavaju borbu za jednakost jer dolaze iznutra, iz samih žrtava.

Povratak konzervativnim normama

Unatoč desetljećima borbe za rodnu ravnopravnost, u mnogim dijelovima svijeta svjedočimo povratku konzervativnim i patrijarhalnim vrijednostima. Žene se ponovno potiče na tradicionalne uloge majki i supruga, dok se feministički pokreti sve češće proglašavaju „radikalnima“ ili čak „opasnima“ za društvo.

Primjeri retradicionalizacije vide se u ograničavanju prava na pobačaj, minimiziranju problema seksualnog nasilja i smanjenju financiranja programa za ravnopravnost spolova. Ovakvi trendovi nisu samo politički, već imaju konkretne posljedice na svakodnevni život žena, ograničavajući njihove mogućnosti i sigurnost.

Nejednakosti u obrazovanju i poslovnom svijetu

Nejednakosti između muškaraca i žena prisutne su i u obrazovanju i na radnom mjestu. Iako djevojčice često postižu bolje rezultate u školi, kasnije se susreću s brojnim preprekama – od staklenog stropa do diskriminacije prilikom zapošljavanja. Žene su i dalje manje plaćene za isti posao, rjeđe dolaze na rukovodeće pozicije i češće su žrtve uznemiravanja na radnom mjestu.

Dodatno, mnoge žene su suočene s dvostrukim opterećenjem – od njih se očekuje da rade jednako kao i muškarci, ali i da preuzmu većinu kućanskih obaveza i brige o djeci. Ovakav nesrazmjer otežava im profesionalni napredak i dovodi do iscrpljenosti i odustajanja od karijere.

Borba za pravednije i sigurnije društvo

Jedan od ključnih problema u borbi protiv seksualnog uznemiravanja i nasilja jest pasivnost društva. Prečesto svjedočimo situacijama u kojima se ljudi odlučuju okrenuti glavu umjesto da reagiraju. Takvo ponašanje omogućava nasilnicima da nastave s uznemiravanjem i šalje poruku da je takvo ponašanje prihvatljivo.

U Hrvatskoj i regiji postoje inicijative koje pomažu u prijavljivanju i borbi protiv seksualnog uznemiravanja. Jedan od primjera je aplikacija Safe City, koja omogućava građanima da anonimno prijave slučajeve uličnog uznemiravanja i tako pomognu u mapiranju nesigurnih zona u gradovima. Takvi alati daju glas žrtvama i omogućuju bržu reakciju nadležnih tijela.

Primjeri iz Hrvatske, poput slučajeva prijavljivanja seksualnog uznemiravanja na fakultetima, kao i slučajevi femicida koji su šokirali javnost, jasno pokazuju da problem nije izoliran niti zanemariv. U Srbiji i Bosni i Hercegovini također se bilježe strašni slučajevi, gdje su aktivističke grupe sve glasnije u zahtjevu za promjenama zakonodavstva i strožim kaznama za počinitelje.

Hrvatska

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u razdoblju od 2016. do 2020. godine u Hrvatskoj je zabilježeno ukupno 176 ubojstava, od kojih su 78 bile žene. Od tih 78 slučajeva, 44% su klasificirani kao femicid. Zabrinjavajuće je da je u više od 50% slučajeva počinitelj bio bliska muška osoba, poput partnera ili člana obitelji. U posljednjih pet mjeseci taj postotak je porastao na čak 90%.

Tijekom 2024. godine, prema podacima Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, u Hrvatskoj je ubijeno 18 žena. Ovi podaci ukazuju na dvostruko veći broj ubijenih žena u odnosu na prethodnu godinu.

Srbija

U Srbiji, prema podacima Autonomnog ženskog centra, od 2011. do 2023. godine ubijeno je 406 žena i djevojčica. Od početka 2023. godine do svibnja iste godine, život je izgubilo devet žena. Najveći broj femicida dogodio se u glavnom gradu, a najčešće su žrtve bile u dobi između 46 i 55 godina.

Do studenog 2024. godine, organizacije civilnog društva zabilježile su 17 slučajeva femicida u Srbiji, što ukazuje na kontinuirani problem nasilja nad ženama.

Regionalni kontekst

Na međunarodnoj razini, podaci Ujedinjenih naroda iz 2023. godine pokazuju da svakih 10 minuta jedna žena ili djevojčica bude ubijena od strane partnera ili bliskog rođaka. Afrika bilježi najveću stopu femicida od strane partnera i obitelji, slijede Amerika i Oceanija.

Ovi podaci ukazuju na hitnu potrebu za sustavnim pristupom prevenciji femicida, uključujući edukaciju, pravovremenu intervenciju i strože zakonske mjere kako bi se zaštitile žene i djevojčice od rodno uvjetovanog nasilja. Sve dok društvo nastavlja opravdavati seksizam i nejednakost, žene će nastaviti plaćati visoku cijenu – od ograničenih mogućnosti do gubitka vlastitih života.

FOTO: Unsplash, Pexels