- Što si radila danas?
- Napravila sam zdravi doručak za sebe i ukućane. Ručka je bilo od jučer pa smo podgrijali. Oprala sam dvije perilice rublja, složila suđe iz perilice suđa i sad sjedim i pijem kavu. Uskoro ću na posao, radim popodne.
- Ma to ti je ništa. Ja sam već napisala dva članka, počela popunjavati formular za natječaj koji je raspisala Europska unije, oprala prozore, odgovorila na mailove, oprala suđe na ruke jer mi ne radi perilica. Trebala bih na pedikuru, ali imam grižnju savjesti jer nisam ispeglala veš.
Ako ste sudjelovali u ovakvom razgovoru ili razmišljate na ovaj način, vjerojatno ste zapeli u kotaču koji se vrti, a vi igrate ulogu hrčka koji trči i nikako da stigne. Vjerojatno se često osjećate umorno, pijete previše kave, pod stresom ste i osjećate da koliko god da radite, nikad nije dovoljno. Riječ je o toksičnoj produktivnosti iz koje je zdravije izaći jer ona na vas djeluje upravo suprotno od toga što biste željeli postići.
Što je toksična produktivnost?
“Toksična produktivnost se može opisati kao nekontrolirana potreba da se osjećate produktivno u svakom trenutku, pod svaku cijenu, a može postati štetna za vaše mentalno i fizičko zdravlje”, Forbes.
Kultura toksične produktivnosti promovira ideju da moramo stalno biti zauzeti, postići više i nikada ne stati, što može dovesti do izgaranja i anksioznosti.
Posljednjih godina ljudi se sve više uspoređuju s uspješnim osobama koje promoviraju svoj savršeni život i velika dostignuća na društvenim mrežama. U ovakvom svijetu, lako je skliznuti u osjećaj beznađa i probuditi u sebi osjećaj manje vrijednosti. Osim toga, činjenica da smo uvijek i svima dostupni u svakom trenutku, onemogućava nas da se odmorimo i kvalitetno provodimo svoje slobodno vrijeme. Pametni telefoni, email i razni poslovni alati često stvaraju pritisak da budemo dostupni 24/7, čime se briše granica između poslovnog i privatnog života. Kada ste posljednji put otišli na godišnji odmor bez da ste provjeravali email ili da vas nije nazvao netko s posla, čak i ako pokraj vas nije bio službeni mobitel?
Organizacijska kultura koja nagrađuje prekomjerni rad i dodatne napore, često na štetu zaposlenih još je jedan faktor koji njeguje toksičnu produktivnost. U mnogim kompanijama, zaposleni koji provode duge sate na poslu ili odgovaraju na emailove izvan radnog vremena bivaju pohvaljeni i promovirani, dok se oni koji se drže zdravih radnih navika mogu smatrati manje predanima. Ovakav pristup stvara začarani krug u kojem se prekomjerni rad postavlja kao standard, a zaposleni se osećaju primoranim da se tome prilagode.
Simptomi toksične produktivnosti
Takav način života i neprestana želja za dokazivanjem gotovo uvijek rezultira lošim posljedicama po zdravlje. Kronični umor, nesanica, glavobolje i problemi s probavom, tek su početak problema. Mentalno, ovakav način života može dovesti do ozbiljnih problema poput depresije, anksioznosti i sindroma izgaranja. Na duže staze, toksična produktivnost može smanjiti ukupnu efikasnost i kreativnost jer iscrpljeni zaposleni ljudi nisu u stanju dati svoj maksimum.
Da bi se suprotstavili toksičnoj produktivnosti, neophodno je promovirati balans između poslovnog i privatnog života.
Poslodavci će rijetko osvijestiti problem toksične produktivnosti, zato je izuzetno važno educirati se o značaju odmora i samopomoći, te se ohrabriti da postavljate granice i brinete o svom zdravlju. Svaka osoba je mnogo više od svog posla i stoga bi trebala jasno osvijestiti svoje vrijednosti i kvalitete, zaviriti duboko u korijen problema koji vas je doveo do toksične produktivnosti i naučiti se više cijeniti. Predah i ugađanje sebi, donijet će mnogo bolje rezultate od iscrpljivanja koje ne donosi ništa dobro.
Odmorite se, zastanite i ne uspoređujte se s drugima. Prvo se zagledajte u sve svoje kvalitete, dobre strane i uspjehe, a tek onda brinite o tome što i koliko trebate učiniti. Ponekad zaboravimo koliko smo vrijedni.
FOTO: Unsplash, Pexels
