Brojke koje ne možemo ignorirati

Statistike su zabrinjavajuće. Prema istraživanju koje je proveo Ipsos za L’Oréal Paris, čak 80 posto žena doživjelo je seksualno uznemiravanje u javnom prostoru, a 76 posto mu je svjedočilo. Uz to, 85 posto ljudi ne zna kako reagirati u takvim situacijama, zbog čega samo 25 posto svjedoka intervenira, iako intervencija poboljšava situaciju u čak 84 posto slučajeva.

Na razini Europske unije slika nije nimalo bolja. Rezultati velikog istraživanja o rodno uvjetovanom nasilju pokazuju da je seksualno uznemiravanje na poslu doživjelo oko 31 posto radno aktivnih žena, a taj udio raste na oko 42 posto među mladim ženama u dobi od 18 do 29 godina.

U Hrvatskoj još uvijek ne postoje sustavno prikupljeni službeni podaci o uličnom uznemiravanju, što samo po sebi govori o tome koliko je taj problem dugo ostajao nevidljiv. Svjedočanstva djevojaka i žena na društvenim mrežama otkrivaju da se na ulicama susreću s mnogim neugodnim, ali i situacijama opasnima po život i zdravlje, a uz žene posebno su ugroženi i pripadnici rodnih i spolnih manjina.

Što je zapravo ulično uznemiravanje?

Ulično uznemiravanje obuhvaća širok spektar ponašanja. To uključuje razne tipove uznemiravanja i nasilja, od buljenja i zviždanja, preko uhođenja i dodirivanja, do najtežih oblika seksualnog nasilja.

Hollaback! Hrvatska, inicijativa usmjerena na suzbijanje uličnog uznemiravanja, upozorava da se ne radi o izoliranim incidentima ili komplimentima, već o obliku rodno uvjetovanog nasilja i vidu seksizma. Bez obzira radi li se o seksističkim šalama, dobacivanjima ili seksualnom nasilju, ništa od toga nije bezazleno.

Ključno je razumjeti da počinitelji nisu “neznanci koji ne znaju bolje”, počinitelji su u najvećoj mjeri muškarci, i kada se spoj roda žrtve i roda počinitelja uzme u obzir, možemo govoriti o jasno rodno uvjetovanom nasilju.

Gdje se uznemiravanje događa?

Tramvaji su pri vrhu mjesta na kojima su žene najčešće izložene uznemiravanju, i to ujutro te od podne do 18 sati. Uz tramvaje, tu su cjelokupni javni prijevoz, taksi, ulice, trgovi i parkovi.

Žene se ne osjećaju sigurno u javnim prostorima. Žene izbjegavaju javni gradski prijevoz. Žene izbjegavaju prolaziti noću kroz slabije osvjetljene prostore. Razlog je što doživljavaju uznemiravanje i nasilje u javnom prostoru, o čemu šute jer ne znaju kome prijaviti, jer se počinitelj najčešće ne poznaje.

Udruga Sigurna mjesta: mapirati problem kako bi se moglo djelovati

Jedna od ključnih snaga u borbi protiv uličnog uznemiravanja u Hrvatskoj je Udruga Sigurna mjesta. Nastala iz volonterskog angažmana četiri žene, politologinje i konzultantice Dunje Bonacci Skenderović, profesorice Ivane Šalinović, psihologinje Erne Tomiše i socijalne radnice Nine Sabolić, udruga je kao prvu aktivnost prevela aplikaciju Safecity na hrvatski jezik.

Safecity je platforma koja omogućava sigurno i anonimno prijavljivanje uličnog uznemiravanja. Jednostavan i brz način za korisnike da podijele svoja iskustva i prijave incidente, stvarajući zajednicu koja podržava sigurnost i poštovanje u javnom prostoru.

Udruga ne staje na digitalnom alatu. U veljači 2026. Sigurna mjesta i Knjižnice grada Zagreba pokrenuli su akciju u kojoj građani na 42 lokacije KGZ-a i u Bibliobusu mogu preuzeti bookmarker s QR kodom koji vodi do aplikacije za anonimno dijeljenje iskustava uznemiravanja. Cilj je pokazati da iskustva nisu “iznimka”, nego dio svakodnevice o kojoj se premalo govori, a još rjeđe sustavno reagira te prikupiti podatke potrebne za kreiranje učinkovitih javnih politika, edukaciju i konkretne promjene u gradu.

Zašto žrtve šute i kako to promijeniti

Žrtve teško prijavljuju ulično uznemiravanje jer je počinitelj najčešće nepoznata osoba, jer osjećaju strah, sram i krivnju, a ponekad nisu ni u potpunosti svjesne što im se zapravo dogodilo.

No šutnja ima cijenu. Prijava uličnog uznemiravanja važna je i za samu žrtvu — mogućnost dijeljenja iskustva izvan uskog kruga doprinosi razrješenju traume. Istovremeno, svaka prijava postaje dio šire slike koja omogućuje institucijama da djeluju.

Kako reagirati – kao svjedok ili žrtva

Program Stand Up, koji provodi Zaklada SOLIDARNA u suradnji s L’Oréal Paris, osposobljava ljude za sigurno reagiranje na ulično uznemiravanje koristeći 5D metodologiju organizacije Right To Be, međunarodne nevladine organizacije stručnjakinja u borbi protiv svih oblika uznemiravanja. Do danas je više od 3,7 milijuna ljudi obučeno putem tog programa u 46 zemalja.

Metodologija 5D uključuje: odvraćanje pažnje, delegiranje (uključivanje treće osobe), dokumentiranje, odgodu (provjeru žrtve nakon incidenta) i direktnu intervenciju, uvijek procjenjujući vlastitu sigurnost.

Što možemo učiniti?

Borba protiv uličnog uznemiravanja nije samo stvar aktivizma, ona je stvar kulture i zajedničke odgovornosti. Možemo preuzeti aplikaciju Safecity i prijaviti incident koji smo doživjeli ili svjedočili. Možemo poduprijeti rad Udruge Sigurna mjesta. Možemo razgovarati o ovoj temi s prijateljima, djecom, na radnom mjestu.

Sve dokle god ulično uznemiravanje ostaje “sitnica o kojoj se ne govori”, ono ostaje i prostor u kojemu žene i drugi ugroženi ne mogu slobodno disati. A sloboda kretanja u javnom prostoru nije privilegija, ona je pravo.

Za anonimnu prijavu uličnog uznemiravanja posjetite: sigurnamjesta.eu ili preuzmite aplikaciju Safecity na Google Play i Apple Store.

FOTO: Pexels, Unsplash, Dupephotos

Patrijarhat, mizoginija i internalizirana mizoginija

Patrijarhalna kultura uči žene da prihvate podređenu ulogu, a muškarce da vide dominaciju kao prirodnu. Mizoginija nije samo mržnja prema ženama, ona je sustav vrijednosti koji potkopava njihovu autonomiju, dovodi do slabijeg statusa u društvu i opravdava nasilje.

Još opasniji fenomen je internalizirana mizoginija, gdje i same žene nesvjesno usvajaju patrijarhalne norme, vjerujući da su manje sposobne ili da moraju opravdati nasilje koje trpe. Ovakvi stavovi dodatno otežavaju borbu za jednakost jer dolaze iznutra, iz samih žrtava.

Povratak konzervativnim normama

Unatoč desetljećima borbe za rodnu ravnopravnost, u mnogim dijelovima svijeta svjedočimo povratku konzervativnim i patrijarhalnim vrijednostima. Žene se ponovno potiče na tradicionalne uloge majki i supruga, dok se feministički pokreti sve češće proglašavaju „radikalnima“ ili čak „opasnima“ za društvo.

Primjeri retradicionalizacije vide se u ograničavanju prava na pobačaj, minimiziranju problema seksualnog nasilja i smanjenju financiranja programa za ravnopravnost spolova. Ovakvi trendovi nisu samo politički, već imaju konkretne posljedice na svakodnevni život žena, ograničavajući njihove mogućnosti i sigurnost.

Nejednakosti u obrazovanju i poslovnom svijetu

Nejednakosti između muškaraca i žena prisutne su i u obrazovanju i na radnom mjestu. Iako djevojčice često postižu bolje rezultate u školi, kasnije se susreću s brojnim preprekama – od staklenog stropa do diskriminacije prilikom zapošljavanja. Žene su i dalje manje plaćene za isti posao, rjeđe dolaze na rukovodeće pozicije i češće su žrtve uznemiravanja na radnom mjestu.

Dodatno, mnoge žene su suočene s dvostrukim opterećenjem – od njih se očekuje da rade jednako kao i muškarci, ali i da preuzmu većinu kućanskih obaveza i brige o djeci. Ovakav nesrazmjer otežava im profesionalni napredak i dovodi do iscrpljenosti i odustajanja od karijere.

Borba za pravednije i sigurnije društvo

Jedan od ključnih problema u borbi protiv seksualnog uznemiravanja i nasilja jest pasivnost društva. Prečesto svjedočimo situacijama u kojima se ljudi odlučuju okrenuti glavu umjesto da reagiraju. Takvo ponašanje omogućava nasilnicima da nastave s uznemiravanjem i šalje poruku da je takvo ponašanje prihvatljivo.

U Hrvatskoj i regiji postoje inicijative koje pomažu u prijavljivanju i borbi protiv seksualnog uznemiravanja. Jedan od primjera je aplikacija Safe City, koja omogućava građanima da anonimno prijave slučajeve uličnog uznemiravanja i tako pomognu u mapiranju nesigurnih zona u gradovima. Takvi alati daju glas žrtvama i omogućuju bržu reakciju nadležnih tijela.

Primjeri iz Hrvatske, poput slučajeva prijavljivanja seksualnog uznemiravanja na fakultetima, kao i slučajevi femicida koji su šokirali javnost, jasno pokazuju da problem nije izoliran niti zanemariv. U Srbiji i Bosni i Hercegovini također se bilježe strašni slučajevi, gdje su aktivističke grupe sve glasnije u zahtjevu za promjenama zakonodavstva i strožim kaznama za počinitelje.

Hrvatska

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u razdoblju od 2016. do 2020. godine u Hrvatskoj je zabilježeno ukupno 176 ubojstava, od kojih su 78 bile žene. Od tih 78 slučajeva, 44% su klasificirani kao femicid. Zabrinjavajuće je da je u više od 50% slučajeva počinitelj bio bliska muška osoba, poput partnera ili člana obitelji. U posljednjih pet mjeseci taj postotak je porastao na čak 90%.

Tijekom 2024. godine, prema podacima Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, u Hrvatskoj je ubijeno 18 žena. Ovi podaci ukazuju na dvostruko veći broj ubijenih žena u odnosu na prethodnu godinu.

Srbija

U Srbiji, prema podacima Autonomnog ženskog centra, od 2011. do 2023. godine ubijeno je 406 žena i djevojčica. Od početka 2023. godine do svibnja iste godine, život je izgubilo devet žena. Najveći broj femicida dogodio se u glavnom gradu, a najčešće su žrtve bile u dobi između 46 i 55 godina.

Do studenog 2024. godine, organizacije civilnog društva zabilježile su 17 slučajeva femicida u Srbiji, što ukazuje na kontinuirani problem nasilja nad ženama.

Regionalni kontekst

Na međunarodnoj razini, podaci Ujedinjenih naroda iz 2023. godine pokazuju da svakih 10 minuta jedna žena ili djevojčica bude ubijena od strane partnera ili bliskog rođaka. Afrika bilježi najveću stopu femicida od strane partnera i obitelji, slijede Amerika i Oceanija.

Ovi podaci ukazuju na hitnu potrebu za sustavnim pristupom prevenciji femicida, uključujući edukaciju, pravovremenu intervenciju i strože zakonske mjere kako bi se zaštitile žene i djevojčice od rodno uvjetovanog nasilja. Sve dok društvo nastavlja opravdavati seksizam i nejednakost, žene će nastaviti plaćati visoku cijenu – od ograničenih mogućnosti do gubitka vlastitih života.

FOTO: Unsplash, Pexels