menopauza – La Vie

Petra Kejla: „Ne postoji glupo pitanje kada je riječ o zdravlju”

Dijana Ljubanović — Sat, 04 Apr 2026 14:31:55 +0000

Bol nije badge of honour. No, mnoge žene tako postupaju s njom. Nose je godinama, uvjerene da pretjeruju. Da je to normalno. Da se tako mora. Ginekologinja Petra Kejla iz Poliklinike Sinteza, ističe da je upravo to jedan od najvećih problema s kojima se svakodnevno susreće u ordinaciji: ne bolest sama po sebi, nego odgoda. Strah od pitanja. Sram koji nije naš, ali smo ga negdje usput pokupile i duboko internalizirale. O ženskom tijelu danas znamo više nego ikad, ali i dalje ulazimo na ginekološki pregled s izgovorom na usnama. Možda pretjerujem. Možda je ovo glupo pitanje. Nije. I ne.

U razgovoru koji slijedi, Petra Kejla govori bez zadrške o boli koju se tolerira predugo, zabludama koje se šire na društvenim mrežama, zoni tišine u kojoj još uvijek žive menopauza, libido i dno zdjelice te o tome zašto je liječnik koji te ne sluša, jednako dio problema kao i simptom koji ignoriraš.

U javnom prostoru i dalje se premalo otvoreno govori o ženskom intimnom i seksualnom zdravlju. Zašto su te teme još uvijek obavijene nelagodom, čak i među obrazovanim ženama?

Intimno i seksualno zdravlje desetljećima je bilo smještano u zonu privatnog, gotovo tabu područja. Iako smo kao društvo napravili veliki pomak u otvorenosti, mnoge žene su i dalje odrastale u okruženju u kojem se o tim temama govorilo šapatom ili uopće nije govorilo. Ta rana socijalizacija ostavlja trag – čak i kada je žena obrazovana, racionalno zna da je riječ o zdravlju, ali emocionalno može osjećati nelagodu ili sram.
S druge strane, žene su često naučene da budu “izdržljive”, da svoje tijelo i njegove tegobe stavljaju u drugi plan. Upravo zato je važno kontinuirano normalizirati razgovor o tim temama jer intimno zdravlje nije nešto odvojeno od općeg zdravlja, nego njegov sastavni dio.

Koje su najčešće zablude koje žene imaju o vlastitom tijelu, intimnom zdravlju i onome što se smatra “normalnim”?

Jedna od najčešćih zabluda je uvjerenje da je bol – primjerice tijekom menstruacije ili spolnog odnosa – nešto što se jednostavno mora tolerirati. Umjerena nelagoda može biti dio ciklusa, ali intenzivna bol nikada ne bi trebala biti nešto što žena godinama ignorira.

Druga česta zabluda odnosi se na ideju da postoji jedan “normalan” izgled ili funkcija ženskog tijela. U stvarnosti postoji veliki raspon normalnosti – od izgleda vulve do duljine ciklusa ili količine iscjetka. U praksi vidim koliko društvene mreže i nerealni standardi mogu stvoriti nepotrebnu nesigurnost oko nečega što je zapravo potpuno fiziološko.

Mnoge žene godinama trpe bol, nelagodu ili simptome koje minimiziraju. Gdje je granica između nečega što je uobičajeno i nečega zbog čega svakako treba potražiti liječnički savjet?

Najjednostavnije pravilo koje često kažem pacijenticama jest: ako nešto značajno narušava kvalitetu vašeg života – vrijedno je provjeriti.
To može biti vrlo jaka menstrualna bol, bol tijekom odnosa, neuobičajena krvarenja, uporne infekcije, kronični umor ili hormonski simptomi koji se ponavljaju.

Žene ponekad čekaju godinama jer misle da “pretjeruju”, ali medicina je upravo tu da odgovori na pitanja i razjasni nedoumice. Ponekad se pokaže da je riječ o nečemu benignom, ali upravo to saznanje može donijeti veliko olakšanje.

Koliko način na koji liječnici komuniciraju s pacijenticama može utjecati na osjećaj sigurnosti, povjerenja i spremnosti da otvoreno govore o problemu?

Komunikacija je u medicini jednako važna kao i stručnost. Kada se pacijentica osjeća saslušano i shvaćeno, puno je veća vjerojatnost da će otvoreno govoriti o simptomima, pa čak i o temama koje su joj neugodne.

Ginekološki pregled sam po sebi uključuje veliku dozu ranjivosti. Zato je odgovornost liječnika stvoriti prostor u kojem nema srama ni osude, nego samo pitanja i odgovora. Kada se uspostavi povjerenje, kvaliteta skrbi automatski raste.

Je li Vam se u praksi pokazalo da žene često dolaze na pregled već unaprijed posramljene, u strahu da će biti osuđivane ili da će njihovi simptomi biti banalizirani?

Nažalost, da. Nerijetko čujem rečenice poput: “Možda je ovo glupo pitanje” ili “Možda pretjerujem”. A zapravo – ne postoji glupo pitanje kada je riječ o zdravlju.

To je još jedan razlog zašto je važno promijeniti narativ oko ženskog zdravlja. Pregled nije mjesto gdje se žena treba opravdavati, nego mjesto gdje treba dobiti informacije, podršku i rješenje.

Koje su teme iz područja ženskog i seksualnog zdravlja po Vašem mišljenju i dalje najviše stigmatizirane?

Bol tijekom odnosa, problemi s libidom, vaginalne infekcije, neplodnost i menopauza te sve poteškoće vezane za mokrenje i arhitekturu dna zdjelice i dalje su teme o kojima žene često govore vrlo oprezno. Posebno mi se čini da se o menopauzi još uvijek govori kao o nečemu što treba “prešutjeti”, iako je riječ o velikoj životnoj tranziciji koja zaslužuje jednaku pažnju kao i pubertet ili trudnoća.

Danas veliki broj informacija dolazi s društvenih mreža. Koliko to ženama pomaže, a koliko može odmoći kada je riječ o zdravlju?

Društvene mreže mogu biti odličan alat za edukaciju i destigmatizaciju, ali istovremeno mogu biti i izvor zbunjujućih ili netočnih informacija. Problem je što algoritmi često nagrađuju sadržaj koji je dramatičan ili senzacionalistički, a ne nužno medicinski točan.

Zato je važno imati određenu dozu kritičkog razmišljanja i uvijek provjeriti izvor informacija.

Kako razlikovati kvalitetan, stručan savjet od sadržaja koji zvuči uvjerljivo, ali zapravo širi dezinformacije i nepotreban strah?

Prvo pitanje koje uvijek savjetujem postaviti jest: tko stoji iza informacije? Ako je riječ o liječniku ili stručnjaku koji transparentno navodi svoje kvalifikacije i izvore. To je dobar znak.

Drugo, medicinske informacije rijetko su apsolutne. Ako netko tvrdi da postoji jedno univerzalno rješenje za sve žene ili koristi izrazito dramatičan ton – to je često znak da treba biti oprezan.

Postoje li pitanja koja bi svaka žena trebala bez srama postaviti svom ginekologu ili liječniku, a često ih ipak prešućuje?

Vrlo često se prešućuju pitanja o bolnom odnosu, smanjenom libidu, vaginalnim promjenama, inkontinenciji ili problemima nakon poroda. Također, mnoge žene ne pitaju dovoljno o vlastitom menstrualnom ciklusu i hormonskim promjenama. A upravo su to teme koje mogu puno reći o općem zdravstvenom stanju.

Koliko su stres, tempo života, mentalno zdravlje i iscrpljenost povezani s načinom na koji žene doživljavaju svoje tijelo i njegove simptome?

Veza je vrlo snažna. Hormonalni sustav, živčani sustav i psihološko stanje duboko su povezani. Kronični stres može utjecati na ciklus, libido, kvalitetu sna, pa čak i na percepciju boli. Zato je važno promatrati zdravlje holistički – tijelo i um nisu odvojeni sustavi, svaki čovjek je jedna jedinstvena cjelina i tako ga treba promatrati.

Što biste voljeli da djevojke i žene nauče puno ranije, možda još u adolescenciji, a što bi im kasnije olakšalo odnos prema vlastitom zdravlju i tijelu?

Voljela bih da ranije nauče da je njihovo tijelo vrijedno pažnje, a ne samo izdržljivosti. Da je u redu postavljati pitanja, tražiti drugo (ili prvo) mišljenje i slušati vlastite signale.

Također, da shvate koliko su prevencija i redoviti pregledi važni, ne zato što očekujemo problem, nego zato što želimo očuvati zdravlje.

Kad biste morali izdvojiti jednu poruku koju biste željeli da svaka žena zapamti nakon ovog razgovora, što bi to bilo?

Vaše tijelo vam uvijek nešto govori i zaslužuje da ga slušate bez srama i bez straha. Intimno zdravlje nije luksuz niti tema o kojoj treba šutjeti, nego temelj dobrobiti i kvalitete života svake žene.

FOTO: Petra Kejla, privatna arhiva, Unsplash, Pexels

Menopauza bez zabluda: što je mit, a što stvarnost

La Vie — Fri, 17 Oct 2025 20:01:10 +0000

Iako se o menopauzi danas sve više govori, mitovi i zablude o ovom prirodnom životnom razdoblju i dalje su duboko ukorijenjeni. Intimina, brend posvećen ženskom intimnom zdravlju, zajedno s ginekologinjom Susannom Unsworth, donosi najčešće mitove i objašnjenja kako bi ženama pomogla bolje razumjeti promjene koje menopauza donosi.

Mit: Debljanje u srednjoj dobi događa se uvijek zbog perimenopauze

Promjene u tjelesnoj težini su česte tijekom perimenopauze. Mnoge žene primijete povećano nakupljanje masnog tkiva oko struka, čak i kada je ukupno povećanje težine malo. To se često povezuje s metaboličkim promjenama koje prate ovu životnu fazu.

Ipak, debljanje u srednjoj dobi ima više uzroka. Smanjena tjelesna aktivnost, prehrambene navike, gubitak mišićne mase povezan s godinama, obrasci spavanja pa čak i genetika mogu igrati ulogu. Jedan od izazova ove životne faze je što strategije koje su prije pomagale kod kontrole težine često više ne funkcioniraju jednako dobro. Zato može biti korisno potražiti savjet stručnjaka, poput nutricionista ili osobnih trenera, kako bi vježbanje i prehrana bili prilagođeni ovoj fazi života.

Treba spomenuti i ulogu crijevnog mikrobioma, za koji nova istraživanja pokazuju da može utjecati na regulaciju tjelesne težine. Ukratko, debljanje u srednjim godinama nije samo posljedica hormona, već zahtijeva cjelovit pristup koji uzima u obzir životne navike, prehranu, godine i genetiku.

Mit: Ne možete zatrudnjeti tijekom perimenopauze

Netočno. Iako plodnost opada, ovulacija se i dalje može događati u perimenopauzi, iako često neredovito. Događalo se da su žene mislile kako su u menopauzi jer im je prestala menstruacija – a zapravo su bile trudne.

Zbog toga je kontracepcija i dalje potrebna u perimenopauzi. Preporučuje se korištenje kontracepcije do godinu dana nakon zadnje menstruacije ako je žena starija od 50 godina, odnosno dvije godine ako je mlađa od 50. Većina oblika hormonske nadomjesne terapije (HNT) nije kontraceptivna, pa je važno razgovarati s liječnikom o opcijama ako razmišljate o HNT-u u perimenopauzi.

Mit: Menopauza pogađa samo žene starije od 50

Česta zabluda. Prosječna dob menopauze u većini europskih zemalja je 51, no sve promjene nakon 45. godine smatraju se normalnima. Oko 4% žena doživi menopauzu prije 40. godine – stanje poznato kao prerana insuficijencija jajnika (POI).

Treba imati na umu i da perimenopauzalni simptomi – poput valunga, promjena raspoloženja, problema sa snom i neredovitih ciklusa – mogu početi godinama prije nego što menstruacija potpuno prestane. Hormonske promjene mogu utjecati na žene već u 30-ima i 40-ima, pa je pri procjeni simptoma važno uzeti u obzir menopauzu, ali istovremeno isključiti druge medicinske uzroke.

Mit: HNT se može koristiti tek kada menstruacija potpuno prestane

HNT se može koristiti i dok žena još uvijek ima menstruaciju. Zapravo, neredovite ili promijenjene menstruacije jedan su od ključnih znakova perimenopauze. Ne treba čekati potpuni prestanak menstruacije da biste potražili pomoć.

U tim slučajevima može se odabrati nekakav režim HNT-a. Također je važno imati na umu da je trudnoća još uvijek moguća – pa je kontracepcija i dalje potrebna.

Mit: Potrebna je krvna pretraga da bi se dijagnosticirala menopauza

Kod većine žena starijih od 45 godina menopauza se dijagnosticira klinički – na temelju simptoma. Krvne pretrage hormona najčešće nisu potrebne. Hormonske razine u perimenopauzi jako osciliraju i često se vraćaju u „normalne“ vrijednosti čak i kada su simptomi jasni – što može dovesti do krivih zaključaka.

Hormonske krvne pretrage mogu biti korisne kod mlađih žena za potvrdu rane menopauze. Također se ponekad rade drugi testovi kako bi se isključili uzroci poput bolesti štitnjače ili anemije. No, općenito, hormonske pretrage imaju ograničenu vrijednost kod dijagnosticiranja menopauze u žena srednje dobi.

Mit: HNT se može koristiti samo 5 godina

Ova zastarjela preporuka dolazi iz ranih studija koje su kasnije ponovno analizirane. Danas ne postoji čvrsto vremensko ograničenje za korištenje HNT-a. Preporuka je da se terapija preispituje svake godine – procjenjuju se koristi i rizici, a žena donosi informiranu odluku o nastavku. Trajanje terapije ovisi o simptomima, zdravlju i osobnim željama.

Mit: Žene koje imaju migrene ne mogu koristiti HNT

Još jedna česta zabluda, često temeljena na preporuci da se izbjegava kombinirana kontracepcijska pilula kod žena s migrenom s aurom. Međutim, HNT je drugačiji. U većini slučajeva sigurno je propisati transdermalni (preko kože) estrogen s mikroniziranim progesteronom ženama koje imaju migrene, uključujući i one s aurom.

Često se kreće s niskom i stabilnom dozom, kako bi se smanjio rizik od izazivanja glavobolje. Zapravo, mnoge žene primjećuju da im stabilizacija hormona putem HNT-a poboljšava simptome migrene u perimenopauzi.

Točne informacije i jasno razdvajanje činjenica od mitova pomažu ženama da bolje razumiju menopauzu i lakše prepoznaju što se u tijelu događa. Otvorenim razgovorima i uklanjanjem osjećaja srama možemo postići da se žene osjećaju osnaženo i samouvjereno tijekom ove tranzicije.

Istraživanje: 61 % žena u menopauzi nezadovoljno je svojim tijelom

La Vie — Sat, 11 Oct 2025 12:55:20 +0000

U posljednjih nekoliko godina menopauza postala je jedna od najčešćih tema u razgovorima o ženskom zdravlju. Čini se da je svijet konačno spreman razbiti stigmu koja prati ovu često izazovnu životnu fazu žena. Javnost i mediji sve više obraćaju pažnju na menopauzu kako bi ženama širom svijeta pružili podršku. Za mnoge, ova životna etapa može donijeti neugodu i različite simptome, ali ona je normalan prijelaz koji treba priznati i razumjeti. Važno je da žene prolaze kroz ovaj period raspolažući točnim informacijama i s potrebnom podrškom.

Kako bi bolje razumjeli kako menopauza danas utječe na žene, brend posvećen ženskom intimnom zdravlju INTIMINA proveo je istraživanje među više od 4.000 žena u dobi od 40 do 60 godina u Velikoj Britaniji, Španjolskoj, Francuskoj i Italiji. Fokus je bio na ženama koje su prošle ili trenutačno prolaze menopauzu, a rezultati otkrivaju koliko menopauza mijenja odnos žena prema vlastitim tijelima, otkriva ozbiljnu krizu samopouzdanja i ističe potrebu za većom podrškom.

Čini se da menopauza snažno utječe na žene: one koje su prošle ili trenutačno prolaze menopauzu kažu da se osjećaju negativnije (51 %), nezadovoljnije (50 %), kritičnije prema sebi (41 %) i manje samopouzdano (46 %) nego prije. Obzirom na učinak koji menopauza ima na žene, možda nije iznenađujuće da 61 % žena trenutačno nije zadovoljno svojim tijelom, dok 21 % kaže da uopće nije zadovoljno.

Fizičke promjene uzrokuju nezadovoljstvo

Kada su žene upitane što najviše utječe na pad samopouzdanja, dominantan odgovor bile su fizičke promjene. Većina je navela da su povećanje tjelesne mase (56 %) i valunzi ili drugi vidljivi simptomi (50 %) glavni čimbenici koji utječu na njihovo samopouzdanje, a zatim promjene na koži (28 %), vaginalno i seksualno zdravlje (22 %) te tonus mišića (22 %). Mnoge su spomenule i stanjivanje kose, promjene na dojkama i starenje lica kao posebno teško razdoblje.

Društveni pritisak i nedostatak reprezentacije

Istraživanje je pokazalo da ove poteškoće dodatno pogoršavaju društveni pritisak i nedostatak vidljivosti menopauze. Dvije od pet žena (41 %) reklo je da se sada češće uspoređuje s mlađim ženama nego prije, a gotovo 39 % osjeća pritisak društva i medija da zadrže mladolik izgled. Zapanjujuće, više od polovice (54 %) žena smatra da u medijima nema dovoljno žena u menopauzi s kojima se mogu poistovjetiti, što dodatno otežava ovu ranjivu životnu fazu.

Strategije suočavanja i njihova ograničenja

Mnoge žene aktivno traže načine kako se nositi s promjenama, od vježbanja i tjelesne aktivnosti (53 %) do odabira drugačije odjeće (43 %) i rutine njege kože (30 %). Ipak, gotovo jedna od osam žena (12 %) priznaje da ništa ne pomaže u nošenju s tim promjenama. Neke se oslanjaju na samopodršku, razgovore s prijateljicama ili kozmetičke tretmane, ali ukupna slika pokazuje žene koje se bore zadržati samopouzdanje uz vrlo ograničenu podršku.

Promjena prioriteta u ljepoti i zdravlju

Unatoč izazovima, menopauza također mijenja vrijednosti na značajne načine. Više od četiri od deset žena (41 %) kaže da sada više pažnje posvećuje zdravlju nego izgledu, dok 42 % balansira između oboje. Gotovo polovica (47 %) izjavila je da se njihov pojam ljepote promijenio, pri čemu 26 % manje pridaje pažnju konvencionalnim standardima, a 23 % aktivno redefinira pojam ljepote za sebe.

Kulturalna sljepoća

Kulturalna slika i dalje je zabrinjavajuća. Prema istraživanju, 41 % žena smatra da njihova kultura negativno gleda na starenje žena, dok samo 14 % vjeruje da se starije žene cijene. Ovaj nedostatak društvenog priznanja, u kombinaciji s fizičkim promjenama i pritiskom okoline, doprinosi padu prihvaćanja vlastitog tijela: u odnosu na svoje 30-e i 40-e, 39 % žena sada se manje prihvaća, dok samo 28 % osjeća veće samoprihvaćanje.

Što žene još uvijek čini lijepima

Ipak, postoje i svijetli trenuci. Mnoge žene pronalaze ljepotu i samopouzdanje na novim mjestima: 49 % kaže da se osjećaju najljepše kada brinu o zdravlju, a 41 % ističe veće prihvaćanje sebe. Trećina navodi fizičku snagu (33 %) i unutarnji mir (33 %) kao ključne faktore, dok druge samopouzdanje crpe iz odnosa, postignuća i osobnog stila.

Podrška koju žene žele

Na pitanje što bi im pomoglo da se bolje osjećaju u procesu starenja, žene su istaknule konkretna rješenja: 35 % želi bolji pristup resursima za ljepotu i wellness prilagođenim ženama u menopauzi, 33 % želi više autentične zastupljenosti starijih žena u medijima, a 32 % naglašava važnost mentalnog zdravlja i podrške samopouzdanju. Gotovo trećina poziva i na otvorenije razgovore o menopauzi. Ipak, gotovo jedna od pet žena (19 %) smatra da nijedan resurs ne bi imao učinka što pokazuje koliko duboko može ići kriza samopouzdanja.

Dr Susanna Unsworth, ginekologinja i medicinska stručnjakinja brenda INTIMINA komentirala je: “Ovo istraživanje savršeno prikazuje ono što svakodnevno vidim u svojoj ordinaciji. Za mnoge žene menopauza donosi promjene na tijelu koje utječu na njihovo samopouzdanje i sliku o sebi, a sve to dodatno otežava nedostatak pozitivnih primjera u javnosti. Prečesto se žene u menopauzi prikazuju kao starije, umorne i svedene samo na svoje simptome, čime se učvršćuju negativni stereotipi. Kad bismo, umjesto toga, ovo životno razdoblje slavili kao vrijeme snage, vitalnosti i životnog iskustva, više bi žena sebe vidjelo u tom svjetlu i osjećalo se dovoljno osnaženo da ga prihvati.”

FOTO: Unsplash, Pexels, Intimina

Što trebamo znati o perimenopauzi? Simptomi, prehrana, posljedice…

Dijana Ljubanović — Sun, 07 Jul 2024 16:36:39 +0000

Perimenopauza je period tranzicije koji prethodi menopauzi, tijekom kojeg se nivo hormona estrogena i progesterona u tijelu žene počinje smanjivati. Ovo je prirodan proces starenja koji se obično javlja kod nekih žena u njihovim kasnim 30-im, kod nekih u 50-im godinama. Perimenopauza može trajati od nekoliko mjeseci do nekoliko godina, a završava se kada žena nije imala menstruaciju 12 uzastopnih mjeseci, što označava početak menopauze.

Kako otkriti perimenopauzu?

Perimenopauza se najčešće otkriva kroz simptome koje žena primjećuje. Liječnik može potvrditi perimenopauzu na osnovu simptoma i povijesti bolesti pacijentkinje, a ponekad se mogu raditi i krvni testovi kako bi se izmjerili nivoi hormona.

Odmorite se, zastanite i ugodite si

Simptomi perimenopauze

Promjene u dužini i učestalosti menstrualnog ciklusa.
Iznenadni osjećaj toplote koji se širi tijelom.
Intenzivno znojenje tijekom noći.
Razdražljivost, anksioznost, depresija.
Insomnija ili poteškoće sa spavanjem.
Gubitak interesa za seksualne aktivnosti.
Smanjena vlaga u vagini, što može dovesti do nelagode tokom seksualnog odnosa.
Osjećaj konstantne iscrpljenosti.
Poteškoće s fokusiranjem i pamćenjem.

Kako se nositi s perimenopauzom?

Upotreba estrogena ili kombinacije estrogena i progesterona može pomoći u ublažavanju simptoma. Kod nekih žena, antidepresivi, lijekovi protiv anksioznosti ili lijekovi za regulaciju ciklusa mogu biti korisni. Preporučuje se i redovna tjelesna aktivnost, tehnike opuštanja (kao što su joga i meditacija), dovoljno sna i prestanak pušenja kako bi se simptomi perimenopauze ublažili. Korisno je i posegnuti za suplementima kao što su kalcij, vitamin D i omega-3 masne kiseline. Kod seksualnih odnosa, zbog suhoće vagine, preporučuje se upotreba lubrikanata.

Ne zaboravite svakoga dana unijeti barem jednu vrstu voća

Prehrana tijekom perimenopauze

Zdrava prehrana može igrati ključnu ulogu u ublažavanju simptoma perimenopauze. Preporučuje se konzumirati hranu bogatu kalcijem kao što je mlijeko, sir, jogurt, brokula i bademi. Barem nekoliko puta tjedno, dobro je konzumirati ribu i jaja, odnosno hranu bogatu vitaminom D. Omega-3 masne kiseline možete unijeti ako konzumirate masnu ribu kao što su losos i sardine, a ubacite u obroko i laneno sjeme te orahe. Preporučuje se i svakodnevna konzumacija voća i povrća koje je raznoliko i bogato antioksidansima. Za doručak možete posegnuti za toplom kriškom integralnog kruha, a tijekom ručka možete pripremiti obrok u koji ukljutite smeđu rižu ili zob. Važno je napomenuti da prekomjerni unos kofeina i alkohola može pogoršati simptome poput valunga i anksioznosti.

Posljedice perimenopauze

Zbog gubitka koštane mase, dolazi do povećanog rizika od osteoporoze. Smanjen nivo estrogena može povećati rizik od srčanih bolesti. Obzirom na usporavanje metabolizma, nemojte se iznenaditi što lakše dobijete na težini, a sve teže skidate kilograme.

Najvažnije od svega je slušati svoje tijelo, ugoditi si, odmoriti se i shvatiti da je svako životno doba i teško i lijepo, zato koliko god možete, olakšajte si i dozvolite si biti ranjive.

FOTO: Unsplash