Migrena se i dalje često svodi na “jaku glavobolju”. Koliko je takvo pojednostavljivanje zapravo štetno za osobe koje s migrenom žive svakodnevno?

Svođenje migrene na “jaku glavobolju” izuzetno je štetno jer negira činjenicu da je riječ o neurološkoj bolesti. Takav pristup često rezultira pogrešnim liječenjem (običnim analgeticima koji ne pomažu) i emocionalnom izolacijom oboljelih. Oboljeli se često susreću s komentarima da je to “samo glavobolja”, da je to “izgovor za izbjegavanje obveza” ili da će proći s “jednom tabletom”. Okolina često ne shvaća da migrena zahvaća cijelo tijelo jer, uz jaku glavobolju, uzrokuje i drhtavicu, mučninu i gubitak osjeta.

Koliko ljudi u Hrvatskoj, prema Vašem iskustvu i radu Udruge, još uvijek ne prepoznaje da ima migrenu nego godinama misli da je riječ o “normalnoj” glavobolji?

Prema procjenama stručnjaka, u Hrvatskoj je oko 400.000 oboljelih, dakle oko 10% populacije. Taj podatak je u skladu s podacima Svjetske zdravstvene organizacije, koji pokazuju da je migrena treća najčešća bolest u svijetu i pogađa više od milijardu ljudi. Iskustvo Udruge Migrena Hrvatske govori da mnogi oboljeli u Hrvatskoj nemaju dijagnozu. To zaključujemo iz izravne komunikacije s oboljelima putem društvenih mreža – udruga okuplja oboljele na Facebooku, TikToku i Instagramu, gdje međusobno razmjenjujemo informacije i savjete. Posljednje četiri godine organiziramo i javnozdravstvenu akciju na zagrebačkom Cvjetnom trgu povodom Hrvatskog dana migrene u kojoj, uz članice udruge, sudjeluju liječnici, stručnjaci te studenti iz studentske udruge PROBION. Tijekom akcija proteklih godina razgovarali smo s više od 5000 građana. Ljudi godinama žive s boli misleći da je to “normalno”, a često prođu brojne nepotrebne pretrage (npr. pretrage želuca zbog mučnina) prije nego što dođu do neurologa. Tek kada razgovaraju s liječnikom potraže pomoć.

Migrena značajno utječe na svakodnevni život. Najčešći simptomi uključuju pulsirajuću bol (najčešće na jednoj strani glave), mučninu i povraćanje, osjetljivost na svjetlo i buku, vrtoglavice ili osjećaj slabosti te vizualne smetnje (auru).

Koje su najčešće predrasude i komentari s kojima se osobe koje pate od migrene susreću u obitelji, na poslu i u društvu?

„Opet te boli glava“, „pretjeruješ“, „to je samo glavobolja“, „opet te nema na poslu“… Pogotovo dok nemate dijagnozu, osjećate se nemoćno i krivo jer ne možete funkcionirati. Za oboljele je najvažnije dobiti dijagnozu – migrena nije obična glavobolja zbog promjene vremena, nego neurološka bolest koja zahtijeva medicinsku terapiju i promjenu načina života. Migrena se ne liječi – s migrenom se živi. Ono što možemo je pokušati spriječiti ili ublažiti migrenske napadaje, a to je moguće uz terapiju, vitaminske dodatke, promjenu načina prehrane i prevenciju stresa. Pojavnost migrene nije kod svakog ista – znam žene koje u mjesec dana provedu više od pola mjeseca s migrenom. Terapijom i promjenama koje sam uvela u život ja sam, recimo, ipak uspjela dovesti migrenu pod kakvu-takvu kontrolu pa više nemam napade toliko dana mjesečno – no oni koji imaju uz bolove i mučninu bave se i objašnjavanjem bližnjima i poslodavcu da im je stvarno loše, što je i nepravedno i frustrirajuće.

Što migrena u stvarnosti znači za kvalitetu života, ne samo fizički, nego i emocionalno, profesionalno i društveno?

Migrena uništava kvalitetu života jer je nepredvidiva. Na primjer, može uzrokovati mučnine usred važnih sastanaka ili prezentacija na poslu. Što se društvenog života tiče, dovodi do bezbroj otkazanih druženja i planova. Ujedno je i emotivno zahtjevna – stalno ste u strahu kad će doći sljedeći napadaj i osjećate se krivo jer ne možete normalno funkcionirati. Budete i ljuti jer vam jako remeti svakodnevni život. Rođendan kojem ste se veselili, film koji ste htjeli pogledati u kinu…sve to otpada kad dođe do napada migrene.

Mnogi koji nemaju migrene ne razumiju koliko one mogu biti iscrpljujuće i onesposobljavajuće. Što biste voljeli da šira javnost napokon shvati o ovoj bolesti?

Sve aktivnosti udruge usmjerene su na to da građani saznaju da je migrena ozbiljna neurološka bolest. Uz javnozdravstvenu akciju organiziramo i razne panel diskusije, događanja, predavanja… sve da bismo javnosti objasnili da je riječ o bolesti i da oboljeli, uz terapiju i promjenu životnog stila, zaista trebaju podršku obitelji, prijatelja i kolega.

Migrena je onesposobljavajuća bolest. To nije izbor niti prolazna nelagoda, već stanje koje može “ugasiti” sustav cijelog tijela, ostavljajući osobu nesposobnom za najosnovnije funkcije dok napadaj traje.

Koliko osobe s migrenom često kasno dolaze do dijagnoze ili adekvatne terapije, i što ih najčešće u tome koči?

Najveća prepreka na putu do dijagnoze je nedostatak informacija. Mnogi simptome pripisuju drugim tegobama ili genetici – na primjer, i baka je često imala jake glavobolje. Ljudi se godinama liječe sami dok se stanje ne intenzivira do neizdrživosti, na primjer zbog hormonskih promjena nakon poroda. Tek onda kreću s pretragama, kada stanje postane nepodnošljivo i lijekovi protiv bolova ne pomažu.

Jesu li žene, prema Vašem iskustvu, posebno pogođene migrenama i postoji li još uvijek manjak razumijevanja za simptome koje prijavljuju?

Migrena zaista češće pogađa žene, najčešće u dobi između 20 i 45 godina. Na razvoj migrene utječu genetika, hormoni, stil života i stres. Dijagnoza migrene sve je češća kod muškaraca i adolescenata, no najveći broj oboljelih su žene – zato što migrenu često uzrokuju promjene razina hormona, na primjer tijekom menstrualnog ciklusa.

Koliko stres, tempo života, burnout i stalna dostupnost doprinose pogoršanju migrena kod sve većeg broja ljudi?

U svijetu je oko milijarda oboljelih – mislim da je taj podatak najbolji odgovor na pitanje. Moderan način života, stres i nemogućnost “stajanja na loptu” glavni su okidači. Disfunkcionalnost same bolesti prisiljava oboljele da postanu “funkcionalniji” u brizi o sebi kako bi preživjeli tempo koji im bolest diktira.

Jednostavno morate naučiti bolje se nositi sa stresom, opustiti se, u dan uključiti redovito vježbanje manjeg intenziteta (jer intenzivno vježbanje može izazvati migrenu), početi bolje planirati obroke, izbjegavati prehrambene okidače kao što su sir, čokolada, vino… Preporuka je da se vodi dnevnik prehrane jer svatko od nas ima drugačije okidače pa je pametno pratiti što jedemo da bismo mogli izbaciti ono što nam smeta. Mnogima uz terapiju odgovaraju i lijekovi koji preveniraju napade i neki alternativni načini liječenja kao što je akupunktura.

S kakvim Vam se pričama članovi Udruge najčešće javljaju, što ih najviše boli, osim same migrene?

Tijekom migrenskog napada ne boli samo glava. Najčešći simptomi uključuju pulsirajuću bol (najčešće na jednoj strani glave), mučninu i povraćanje, osjetljivost na svjetlo i buku, vrtoglavice ili osjećaj slabosti te vizualne smetnje (auru).

Emotivno, najviše ih boli nerazumijevanje okoline. Često osjećaju sram što ne mogu funkcionirati „kao svi drugi“ – kod migrene ima puno rada na sebi, da shvatite da niste krivi, da prihvatite dijagnozu i da osvijestite da je sve više lijekova i terapija uz koje je moguće kvalitetnije živjeti s migrenom.

Koliko je važno da poslodavci, škole i obitelj razumiju da migrena nije “izgovor”, nego ozbiljno neurološko stanje koje može potpuno zaustaviti nečiji dan?

Ključno je da okolina shvati da migrena nije “izgovor”. Podrška bližnjih i kolega omogućuje oboljelima da se bez osjećaja srama povuku u mir i na vrijeme primijene terapiju, što skraćuje trajanje napadaja.

Na koje načine Udruga Migrena Hrvatska pomaže oboljelima i što smatrate svojim najvažnijim zadatkom u borbi za veću vidljivost i razumijevanje migrene?

Kroz javnozdravstvene akcije, panele, događanja, predavanja i postove na društvenim mrežama dijelimo informacije i novosti o liječenju, pružamo podršku, međusobno razmjenjujemo iskustva i stalno se educiramo. Na primjer, upravo smo predstavili novu web stranicu Migrena Hrvatska na kojoj oboljeli mogu naći novosti, informacije i edukativne materijale poput priručnika o migreni, pridružiti se našoj zajednici na društvenim mrežama Facebook i Instagram, donirati sredstva za aktivnosti udruge koje doprinose boljoj kvaliteti života oboljelih ili se učlaniti u udrugu.

Naš ključni cilj je da približimo bolest široj javnosti, trajno radimo na destigmatizaciji oboljelih te ponudimo alate i resurse koji će olakšati razgovor o migreni s liječnicima, prijateljima, obitelji i kolegama – jer su skrb i potpora moguće tek kada osobe koje žive s migrenom dobiju istinsko razumijevanje i podršku.

Kad biste mogli poslati jednu poruku osobama koje godinama trpe simptome, ali još uvijek misle da “nije to ništa”, što biste im poručili?

Ako godinama mislite “nije to ništa”, a trpite pulsirajuću bol, mučninu i osjetljivost na svjetlo – potražite pomoć. Prvi korak je dijagnoza. Nemojte se obeshrabriti; uz pravilnu terapiju, promjenu načina života i podršku, moguće je smanjiti broj “migrenskih dana” i ponovno preuzeti kontrolu nad svojim životom.

FOTO: Marina Krpan privatna arhiva

Što je zapravo migrena i kako se razlikuje od obične glavobolje

Migrena je neurološko stanje koje uzrokuje ponavljajuće napade umjerene do jake boli u glavi, često praćene mučninom i povećanom osjetljivošću na svjetlo, zvuk ili mirise. Bol je često jednostran, što znači da zahvaća jednu stranu glave, i obično se opisuje kao pulsirajući ili lupajući. Za razliku od tenzijske glavobolje koja stvara osjećaj stezanja oko glave, migrena može biti toliko jaka da potpuno onemogući osobu u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.

Napad migrene može trajati od nekoliko sati pa do nekoliko dana, a između napada osoba može osjećati strah od sljedećeg, što dodatno utječe na kvalitetu života. Migrena nije samo problem boli, ona utječe na sposobnost rada, školovanja, obiteljskog života i sna. Čak i između napada, ljudi s migrenom često žive u strahu od sljedećeg napada i moraju izbjegavati poznate okidače.

Četiri faze migrene koje prolazi osoba

Razumijevanje migrene zahtijeva poznavanje četiri faze kroz koje prolazi većina napada. Prva faza, poznata kao prodrom, može započeti nekoliko sati ili čak dana prije nego što počne glavobolja. U ovoj fazi osoba može osjetiti umor, razdražljivost, želju za određenom hranom, ukočenost vrata ili češće mokrenje. Ovi rani znakovi često se ne prepoznaju kao dio migrene, ali oni koji dugo pate od ovog stanja nauče prepoznati ove signale.

Druga faza je aura, koju doživljava oko trećine ljudi s migrenom. Aura obično traje od pet do šezdeset minuta i može uključivati vizualne smetnje poput blijeskajućih svjetala, slijepih mrlja ili cik-cak linija. Neki ljudi također mogu osjetiti trnce u rukama ili licu, poteškoće u govoru ili čak privremenu slabost jedne strane tijela. Ove neurološke smetnje mogu biti zastrašujuće, posebno kada se dogode prvi put.

Treća faza je sama glavobolja koja može trajati od četiri do sedamdeset dva sata ako se ne liječi. Bol je obično umjeren do jak, pulsirajući, i pogoršava se fizičkom aktivnošću. Osoba često mora ležati u mračnoj, tihoj sobi jer bilo kakvo svjetlo ili zvuk intenziviraju bol. Mučnina i povraćanje česti su simptomi u ovoj fazi, što dodatno otežava uzimanje oralnih lijekova.

Četvrta i posljednja faza je postdrom, koji se često opisuje kao “mamurluk nakon migrene”. Osoba se osjeća iscrpljeno, zbunjeno, može imati poteškoće s koncentracijom i osjećaj slabosti. Ova faza može trajati do dvadeset četiri sata nakon što glavobolja prestane.

Uzroci migrene: složena kombinacija faktora

Migrena nastaje zbog abnormalne aktivnosti mozga koja uključuje živčane puteve, upalu i promjene u krvnim žilama mozga. Iako točni mehanizmi još uvijek nisu potpuno razjašnjeni, istraživanja pokazuju da je migrena povezana s promjenama u razinama određenih kemikalija u mozgu, posebno serotonina. Kad razina serotonina padne, krvne žile u mozgu mogu se proširiti, što dovodi do boli.

Genetika igra značajnu ulogu u razvoju migrene. Ako jedan ili oba roditelja pate od migrene, djeca imaju značajno veći rizik da i sama razviju ovo stanje. Velika studija genetike migrene identificirala je sto dvadeset dva regiona rizika, uključujući trideset pet novih, što pokazuje koliko je ovo stanje genetski kompleksno.

Hormonalne promjene, posebno kod žena, također su značajan faktor. Mnoge žene primjećuju da se migrene pogoršavaju prije ili tijekom menstruacije, tijekom trudnoće ili menopauze. To je zbog toga što promjene u razinama estrogena mogu pokrenuti napad migrene. Također, korištenje hormonske kontracepcije ili hormonske nadomjesne terapije može utjecati na učestalost i težinu migrena.

Okidači koji pokreću napad migrene

Iako svi ljudi s migrenom nemaju iste okidače, mnogi zajednički faktori često pokreću napad. Stres je jedan od najčešćih okidača, bilo da se radi o emocionalnom stresu, zabrinutosti ili čak naglom olakšanju nakon stresnog razdoblja. Zato neki ljudi doživljavaju “vikend migrene” kada se konačno opuste nakon stresnog radnog tjedna.

Nedostatak sna ili nepravilni obrasci spavanja mogu pokrenuti migrenu, ali paradoksalno i prespavanje može biti okidač. Tijelo voli rutinu, a svaka promjena u uobičajenom ritmu može uzrokovati probleme. Preskakanje obroka ili dehidracija također su česti okidači jer mozak je vrlo osjetljiv na promjene u razini šećera u krvi i razini hidratacije.

Određene namirnice i pića također mogu biti okidači. Alkohol, posebno crveno vino, zreli sir, prerađeno meso s nitratima, čokolada, umjetna zaslađivača i namirnice s dodatkom mononatrijeva glutamata često se navode kao problematične. Kofein je zanimljiv jer može pomoći kod liječenja migrene, ali prekomjerna konzumacija ili naglo prestanka uzimanja mogu pokrenuti napad.

Senzorne podražaje poput jakih mirisa parfema, cigaretnog dima, boje ili jakih svjetala također mogu biti okidači. Promjene vremena, posebno promjene barometarskog tlaka, utječu na mnoge ljude s migrenom. Neke žene primjećuju da im fizička naprezanja poput intenzivnog vježbanja mogu pokrenuti napad.

Dijagnosticiranje migrene: važnost pravilne procjene

Ne postoji specifični test koji može dijagnosticirati migrenu. Umjesto toga, liječnik se oslanja na detaljan opis simptoma, učestalost napada i obiteljsku anamnezu. Važno je voditi dnevnik migrene koji bilježi kada se napadi događaju, koliko dugo traju, koji simptomi su prisutni i mogući okidači. Ovaj dnevnik postaje neprocjenjiv alat u dijagnostici i planiranju liječenja.

Liječnik će također napraviti fizički pregled i neurološki pregled kako bi isključio druge moguće uzroke simptoma. U nekim slučajevima, posebno ako su simptomi neuobičajeni ili ako postoje znakovi koji ukazuju na ozbiljnije stanje, mogu biti potrebni dodatni testovi poput magnetske rezonancije ili kompjuterizirane tomografije mozga. Ovi testovi pomažu isključiti druge moguće uzroke glavobolje poput tumora, aneurizme ili problema s krvnim žilama.

Akutno liječenje: zaustavljanje napada dok se događa

Liječenje migrene dijeli se na dva glavna pristupa: akutno liječenje koje zaustavlja napad dok se događa i preventivno liječenje koje smanjuje učestalost napada. Za akutno liječenje, ključno je djelovati što je brže moguće nakon početka simptoma. Što ranije se uzme lijek, veća je vjerojatnost da će biti učinkovit.

Za blage do umjerene napade, jednostavni analgetici poput ibuprofena ili naprokse

na mogu biti dovoljni, posebno ako se uzmu rano. Međutim, važno je ne pretjerivati s korištenjem ovih lijekova jer prekomjerna upotreba može dovesti do glavobolje uzrokovane prekomjernom upotrebom lijekova.

Triptani, grupa lijekova koja uključuje sumatriptan, rizatriptan i eletriptan, trenutno su zlatni standard za liječenje umjerenih do teških napada migrene. Oni djeluju na serotoninreceptore kako bi smanjili bol i povezane simptome. Dostupni su u različitim formulacijama uključujući tablete, nazalne sprejeve i injekcije. Uspješno liječen napad migrene definira se postizanjem slobode od boli unutar dva sata koja traje dvadeset četiri do četrdeset osam sati.

Nova klasa lijekova poznata kao gepanti, uključujući ubrogepant i rimegepant, nudi brzo olakšanje bez kardiovaskularnih rizika povezanih s triptanima. Ovi lijekovi blokiraju kalcitonin-gen-srodnu peptid molekulu koja igra ključnu ulogu u boli migrene. Nedavno odobreni zavegepant prvi je intranazalni gepant za akutno liječenje migrene.

Za ljude koji doživljavaju mučninu i povraćanje, što može biti jednako ili čak više onesposobljavajuće od same glavobolje, antiemetici poput metoklopramida mogu biti korisni. Povraćanje rano u napadu narušava učinkovitost oralnih lijekova, zbog čega su intranazalni, subkutani ili rektalni oblici lijekova često bolji izbor.

Preventivno liječenje: smanjenje učestalosti napada

Preventivno liječenje preporučuje se osobama koje imaju česte napade migrene, obično više od četiri napada mjesečno, ili osobama čiji napadi značajno narušavaju kvalitetu života unatoč akutnom liječenju. Cilj preventivnog liječenja je smanjiti učestalost, trajanje i težinu napada.

Tradicionalni preventivni lijekovi uključuju beta-blokatore poput propranolola, antikonvulzive poput topiramate i valproata, te antidepresive poput amitriptilina. Svaki od ovih lijekova ima svoje prednosti i nuspojave, a izbor lijeka ovisi o individualnim okolnostima uključujući druge zdravstvene probleme i potencijalne interakcije s drugim lijekovima.

Revolucija u preventivnom liječenju došla je s razvojem monoklonskih antitijela usmjerenih protiv kalcitonin-gen-srodnog peptida. Lijekovi poput emgalityja, aimoviga i ajovija daju se injekcijom jednom mjesečno ili čak jednom u tri mjeseca. Ova nova klasa lijekova pokazala je značajnu učinkovitost u smanjenju broja dana s migrenom uz relativno malo nuspojava.

Najnovija istraživanja iz 2025. godine pokazuju da ciljanje na hipofizni adenilat-ciklazu aktivirajući polipeptid nudi novi pristup liječenju. HOPE klinička studija pokazala je da antitijelo protiv ovog peptida značajno smanjuje mjesečne dane s migrenom u usporedbi s placebom. To je važno jer predstavlja novi nezavisan put u mehanizmu migrene.

Nefarmakološki pristupi liječenju

Osim lijekova, brojni nefarmakološki pristupi mogu pomoći u upravljanju migrenom. Redovito vježbanje, dovoljno sna, upravljanje stresom kroz tehnike opuštanja ili meditaciju, te izbjegavanje poznatih okidača ključni su dio strategije upravljanja migrenom. Kognitivno-bihevioralna terapija može pomoći ljudima razviti vještine suočavanja i smanjiti utjecaj stresa.

Biofeedback, tehnika koja uči osobu kontrolirati određene tjelesne funkcije poput mišićne napetosti i srčanog ritma, pokazao se korisnim za neke ljude. Akupunktura također može pružiti olakšanje nekim ljudima s migrenom, iako su dokazi o njezinoj učinkovitosti mješoviti.

Dijeta igra važnu ulogu, ali to ne znači nužno izbjegavanje svih mogućih okidača. Umjesto toga, preporučuje se uravnotežena dijeta, redoviti obroci i izbjegavanje specifičnih namirnica koje osoba identificira kao svoje osobne okidače kroz vođenje dnevnika.

Posebne situacije: migrena tijekom trudnoće i kod djece

Trudnoća predstavlja poseban izazov u liječenju migrene jer mnogi lijekovi nisu sigurni za uporabu. Neke žene primjećuju poboljšanje svojih migrena tijekom trudnoće, posebno nakon prvog trimestra kada se razine hormona stabiliziraju. Međutim, one koje i dalje pate od migrena moraju biti posebno oprezne s izbor

om lijekova.

Djeca također mogu patiti od migrene, iako se simptomi mogu razlikovati od onih kod odraslih. Napadi mogu biti kraći, bol može biti obostraman, a mučnina i povraćanje često su istaknutiji. Rano prepoznavanje i liječenje migrene kod djece važno je kako bi se spriječio utjecaj na školovanje i društveni razvoj.

Život s migrenom: prilagodba i podrška

Život s migrenom zahtijeva značajne prilagodbe. Ljudi moraju često planirati unaprijed, imati rezervni plan ako dođe do napada, i komunicirati s obitelji, prijateljima i poslodavcima o svojem stanju. To može biti emocionalno iscrpljujuće, a mnogi ljudi s migrenom također pate od anksioznosti ili depresije.

Podrška obitelji i prijatelja ključna je. Razumijevanje da migrena nije “samo glavobolja” već ozbiljno neurološko stanje može pomoći ljudima oko osobe koja pati pružiti potrebnu podršku bez minimiziranja problema. Pridruživanje grupama podrške, bilo uživo ili online, može pomoći osobi osjetiti se manje izoliranom.

Budućnost liječenja migrene

Medicina nastavlja napredovati u razumijevanju i liječenju migrene. Nova istraživanja iz 2025. godine dovela su do otkrivanja nekoliko obećavajućih meta za liječenje uključujući TRPM3 kanale, receptor aktiviran proteazom 2 i vaskularnu ATP-osjetljivu kalijeve kanale. Ovi novi pristupi mogu nadopuniti ili nadmašiti trenutne CGRP-usmjerene strategije.

Integracija genetskih informacija također postaje sve važnija. S identifikacijom dvjesto devedeset tri novih regija rizika za migrenu, istraživači dobivaju nove uvide u mehanizme bolesti što može dovesti do personaliziranih pristupa liječenju.

Migrena je kronično neurološko stanje koje zahtijeva ozbiljan pristup i razumijevanje. S pravom kombinacijom liječenja, promjena načina života i podrške, većina ljudi s migrenom može značajno smanjiti utjecaj ovog stanja na svoj život. Ključno je pronaći zdravstvenog stručnjaka koji razumije migrenu i spreman je raditi s pacijentom na pronalaženju najboljeg individualnog plana liječenja.

Hidratacija

Alkohol može dehidrirati tijelo, pa je jedan od ključnih koraka u borbi protiv mamurluka piti puno vode. Hidratacija pomaže tijelu da se oporavi i osjećate se bolje.

Elektroliti

Osobe koje pate od mamurluka često gube elektrolite. Pijte napitke koji sadrže elektrolite ili jedite voće i povrće bogato ovim hranjivim tvarima.

Odmaranje

Pokušajte odspavati što više kako biste dopustili tijelu da se oporavi. Mamurluk može uzrokovati umor, pa odmor može biti od velike pomoći.

Blaga tjelesna aktivnost

Lagana šetnja može poboljšati cirkulaciju i osjećate se bolje. Međutim, izbjegavajte naporne treninge jer tijelo treba odmoriti nakon noći s alkoholom.

Hrana

Jedite lagane obroke koji su bogati hranjivim tvarima. Neki ljudi vole konzumirati namirnice bogate ugljikohidratima, kao što su tjestenina ili riža, kako bi imali više energije.

Odmor od alkohola

Ako ste imali mamurluk, najbolje je izbjegavati konzumaciju alkohola sve dok se potpuno ne osjećate bolje.

Hladni oblozi

Ako vas muči glavobolja, pokušajte staviti hladne obloge na čelo kako biste ublažili bol.

Izbjegavajte kavu

Iako se čini da kava pomaže u razbuđivanju, ona može pogoršati dehidraciju i tjeskobu povezanu s mamurlukom. Umjesto toga, pijte vodu ili biljne čajeve.

Antiacidni lijekovi

Ako imate želučane tegobe, možete uzeti antiacidne lijekove kako biste ih ublažili.

Strpljenje

Mamurluk će se vremenom smanjiti, pa budite strpljivi i pokušajte se odmoriti koliko god je moguće.