Kada pomislite na mjesto gdje zima zaista živi, Rovaniemi je prva destinacija koja vam pada na pamet. Ovaj slikoviti gradić na sjeveru Finske, smješten na rubu Arktičkog kruga, predstavlja pravo utjelovljenje božićne bajke. No, zašto je baš Rovaniemi postao sinonim za božićnu čaroliju i zašto se svake godine milijuni putnika odlučuju upustiti u ovo snježno putovanje?

View this post on Instagram

A post shared by Visit Rovaniemi (@visitrovaniemi)

Rovaniemi – službeni dom Djeda Božićnjaka

Legenda kaže da je upravo ovdje, duboko u snježnim šumama, smješten dom Djeda Božićnjaka. Santa Claus Village, srce Rovaniemija, magnet je za sve generacije.

View this post on Instagram

A post shared by Visit Rovaniemi (@visitrovaniemi)

Šetnja ovim selom osjećaj je kao da ste zakoračili u filmsku scenografiju – vilenjaci pripremaju poklone, sobovi njuškaju snijeg, a sami Djed Božićnjak spremno pozdravlja goste i fotografira se s njima.

View this post on Instagram

A post shared by Visit Rovaniemi (@visitrovaniemi)

Jedna od najvećih atrakcija je prelazak Arktičkog kruga, označen simboličnom linijom unutar sela. Naći ćete se na sjeveru sjevera, u zemlji polarnog svjetla, leda i tišine. Advent u Rovaniemiju nije samo zimski odmor – to je doživljaj koji podsjeća da čarolija ipak postoji.

View this post on Instagram

A post shared by Visit Rovaniemi (@visitrovaniemi)

Svjetla koja oduzimaju dah

Zima u Rovaniemiju sinonim je za auroru borealis, magično polarno svjetlo koje pleše na nebu od kraja kolovoza do travnja. No, najjasniji pogledi su upravo tijekom prosinca, kada je noć beskrajna, a svjetlosni spektakli oduzimaju dah. Lokalci će vam reći da aurora skriva želje za one koji je prvi put ugledaju.

View this post on Instagram

A post shared by Visit Rovaniemi (@visitrovaniemi)

Kako doputovati u Rovaniemi?

Iako zvuči udaljeno, put do Rovaniemija iznenađujuće je jednostavan. Iz Zagreba možete krenuti letom do Helsinkija, a potom direktnim letom do Rovaniemija. Oni koji žele avanturu mogu odabrati vlak “Santa Claus Express” koji iz Helsinkija vodi prema sjeveru. Samo putovanje vlakom kroz zimski pejzaž Finske iskustvo je za sebe.

View this post on Instagram

A post shared by Visit Rovaniemi (@visitrovaniemi)

Cijene koje treba uzeti u obzir

Rovaniemi nije destinacija za minimalistički budžet, ali svaka uložena kuna vrijedi. Prosječne cijene smještaja kreću se između 150 i 300 eura po noći za butik hotele i tematske kuće poput “staklenih iglua” koji omogućuju gledanje aurore iz kreveta. Izleti saonicama koje vuku sobovi ili haskiji stoje od 80 do 150 eura, dok ulaz u Santa Claus Village nema dodatnih troškova, osim ako želite poseban “certifikat o prelasku Arktičkog kruga”.

View this post on Instagram

A post shared by Visit Rovaniemi (@visitrovaniemi)

Kada je Rovaniemi dosegnuo svoj vrhunac popularnosti?

Rovaniemi je postao globalna zvijezda nakon Drugog svjetskog rata kada je arhitekt Alvar Aalto rekonstruirao grad i dao mu oblik sobovog glava. No, pravo je globalno prepoznavanje stiglo 1984. godine kada je Djed Božićnjak službeno proglasio Rovaniemi svojim domom. Od tada, grad svake godine privlači sve više turista, osobito nakon pojavljivanja u brojnim božićnim reklamama i filmovima.

View this post on Instagram

A post shared by Visit Rovaniemi (@visitrovaniemi)

Zašto baš Rovaniemi?

Rovaniemi nudi nešto što nijedna druga destinacija ne može: bijeg u zemlju gdje vrijeme usporava, gdje se odrasli ponovno osjećaju kao djeca, a svaka pahulja skriva priču. Ako ste ikad poželjeli osjetiti pravu božićnu čaroliju, Rovaniemi je mjesto koje će vas podsjetiti zašto je zima najčarobnije doba godine.

Zakoračite u bajku jer, kako kažu u Rovaniemiju, Božić traje cijelu godinu.

Ovogodišnja blagdanska sezona donosi nevjerojatnu paletu boja, materijala i stilova koji će vaš dom učiniti spremnim za ovaj čarobni blagdan. Bilo da volite klasične, minimalističke ili luksuzne dekoracije, ove godine možete odabrati trendove koji odgovaraju vašem osobnom stilu i stvaraju nezaboravnu božićnu atmosferu. U nastavku donosimo tri trenda za ovogodišnje ukrašavanje.

Prirodna elegancija

Jedan od najistaknutijih trendova ove godine jest povratak prirodnih materijala i jednostavnosti. Ukrasni predmeti inspirirani šumom poput šišarki, suhog voća i ukrasa od papira donose u vaš dom spokojnu ljepotu prirode. Ove dekoracije, izrađene od ekološki prihvatljivih materijala, unose u prostor toplinu i udobnost, dok istovremeno podupiru održivost. Ako želite da vaš dom odražava opuštenu, tzv. cozy atmosferu, odaberite elemente koji će donijeti prirodnu ljepotu i jednostavnost, bez suvišnih ukrasa.

Božićni glamur i ekstravagancija

Za ljubitelje luksuza, glamurozni božićni trendovi ove godine donose bogate bordo, zlatne i srebrne tonove, kristalne ukrase i elegantne stolne postavke koje unose profinjenost u svaki kutak doma. Ovaj trend podiže božićnu atmosferu na višu razinu, stvarajući prostor koji odiše elegancijom i raskoši, idealan za proslave i obiteljska okupljanja. Zlatni i kristalni detalji oživljavaju prostor, pretvarajući svaki kutak u glamurozno okruženje.

Razigranost za veselu blagdansku atmosferu

Ako volite veselu i živahnu atmosferu, maksimalistički stilovi savršeno odgovaraju vašem ukusu. Dekoracije, poput velikih ukrasa, LED svjetala i zabavnih detalja kao što su personalizirani adventski kalendari i božićne čarape, unose energiju i radost u prostor. Idealne su za obitelji s djecom i sve koji uživaju u dinamičnoj božićnoj atmosferi ispunjenoj optimizmom i veseljem.

Kreirajte ambijent po svojoj mjeri

Bez obzira na to volite li nostalgične klasične dekoracije ili preferirate suvremeni luksuz, Pepco vam donosi širok izbor stilova koji će zadovoljiti sve ukuse. Dekoracije, od šarmantnih prirodnih do bogatih i raskošnih detalja, omogućuju vam da stvorite ambijent koji savršeno odražava vaš osobni stil. Uz Pepcovu najnoviju božićnu kolekciju po pristupačnim cijenama, stvaranje božićne magije u vašem domu nikada nije bilo jednostavnije. Ove šarmantne, profinjene i pristupačne dekoracije pretvaraju svaki prostor u blagdansku oazu i omogućuju vam da s najmilijima podijelite atmosferu ispunjenu elegancijom i toplinom.

Mnogi će se složiti kako je upravo božićno vrijeme najljepše doba u godini. Unatoč hladnoći, atmosfera je topla i budi najdivnije osjećaje. Brižni smo jedni prema drugima, uživamo u prekrasnim dekoracijama, gotovo da nema prostora koji nije okićen lampicama, zrakom se širi miris cimeta i klinčića, jedni drugima nosimo poklone s mnogo pažnje i malo se više družimo nego proteklih mjeseci kada smo, uglavnom, bili preokupirani poslom. Oni koji su religiozni, posebno paze na vjerske običaje i češće odlaze u crkvu. No, mnoge božićne tradicije koje se danas široko prakticiraju imaju svoje korijene u pretkršćanskim poganskim tradicijama.

Jedan primjer je korištenje zimzelenih biljaka, poput božikovine, bršljana i imele, za ukrašavanje domova i javnih prostora tijekom blagdana. Ove se biljke povezuju s proslavama zimskog solsticija, jer ostaju zelene i žive čak i tijekom najhladnijih mjeseci u godini.

Također se smatra da upotreba svijeća i lampica za ukrašavanje domova i javnih prostora tijekom blagdana ima pogansko podrijetlo. U pretkršćansko doba ljudi su palili vatre i svijeće u čast svojim bogovima te su tako slavili zimski solsticij, koji označava najkraći dan u godini i početak povratka dužih, toplijih dana.

Također, primjer božićne tradicije s poganskim korijenima je korištenje vijenaca i kružnih ukrasa. Vijenci napravljeni od zimzelenih grana i ukrašeni vrpcama, bobicama i drugim svečanim ukrasima od davnina su se koristili za ukrašavanje domova i javnih prostora tijekom blagdana. U pretkršćansko doba vijenci i drugi kružni ukrasi korišteni su za simboliziranje cikličke prirode godišnjih doba te su se isticali u čast bogova.

Unatoč poganskom podrijetlu, te su tradicije uključene u slavlje Božića u mnogim kulturama diljem svijeta i postale su sastavni dio blagdana.

DARIVANJE I SATURNALIJE

Ne samo da je prosinac vrijeme za proslavu zimskog solsticija, već su između 17. i 24. u mjesecu Rimljani slavili i Saturnalije. Bio je to poganski praznik u čast boga poljoprivrede, Saturna. Rimljani bi proveli tjedan Saturnalija slično kao što mi danas provodimo božićne praznike – gozbe, piće, pokloni i veselje.

Ovih dana izdvajamo puno novca za božićne darove, ali tada su Rimljani razmjenjivali male darove za sreću. Ideja je bila dati dar u nadi da će sljedeće godine donijeti obilnu žetvu. Umjesto da imaju ogromne popise darova koje će pokloniti najmlijima, Rimljani su također dijelili samo jedan dar s jednom drugom osobom. Negdje usput, darivanje je postalo ozbiljan način zarade za mnoge brendove – višemilijunski posao.

SLIKA DJEDA BOŽIĆNJAKA

Našu današnju modernu sliku Djeda Božićnjaka, odjevenog u crveno odijelo s bijelom bradom, razvila je Coca-Cola 1930-ih. Ali ideja o starcu koji daruje djecu datira mnogo ranije od toga, još iz vremena pogana.

Djed Božićnjak, inače sveti Nikola, bio je zaštitnik djece, siromašnih i prostitutki. Živeći oko 4. stoljeća naše ere, sveti Nikola je bio velikodušan biskup koji je bio poznat po darivanju siromaha, nosio je veliku bradu i dugačak ogrtač poput Djeda Božićnjaka kojeg poznajemo i volimo.

Ali i prije Svetog Nikole, postojao je još jedan bradati starac koji se zvao Odin. Njega su obožavala rana germanska poganska plemena, a tradicionalno je prikazivan kao starac s dugom, bijelom bradom s 8-nogožnim konjem zvanim Sleipnir kojeg bi jahao nebom (baš poput sobova Djeda Mraza). Tijekom zime djeca bi punila svoje čizme mrkvom i slamom i ostavljala ih kraj dimnjaka da se Sleipnir hrani. Odin bi proletio i nagradio djecu malim darovima u njihovim čizmama, baš kao što mi danas radimo s božićnim čarapama ili čizmicama za Svetog Nikolu.

Djed Božićnjak kakvog danas svi zamišljamo u svojim glavama mješavina je velikodušnog svetog Nikole, boga Odina i Sleipnira te Coca-Colinog ikoničnog lika u crvenoj odjeći.

BOŽIĆNE PJESME

Dok su božićne pjesme koje pjevamo za Božić nedvojbeno kršćanske, sama tradicija pjevanja od vrata do vrata svojim susjedima dolazi iz druge poganske tradicije koja se zove jedrenje. Prilično smiješna riječ dolazi od anglosaksonske fraze ‘waes hael’, što u prijevodu znači ‘dobro zdravlje’. Svake godine bi vasajleri u manjim skupinama tumarali svojim selima, glasno pjevajući s ciljem istjerivanja zlih duhova i želje za dobro zdravlje okolini.

Nijedna jedrenjačka grupa nije bila potpuna bez svog tradicionalnog pića pri ruci – napravljenog od kuhanog piva, kiselog vrhnja, pečenih jabuka, jaja, začina i šećera. U 13. stoljeću, sveti Franjo se nadahnuo ovim veselim zborovima i započeo tradiciju božićnih pjesama.

LJUBLJENJE ISPOD IMELE

Jeste li se ikada zapitali o korelaciji između imele i ljubljenja? Pa, smiješno, tradicija seže sve do pogana. Svi, od Rimljana i Kelta do Druida i Nordijaca, imali su nešto protiv imele. Smatrala se svetom biljkom, uključenom u nekoliko poganskih rituala.

U rimskom svijetu imela je slavila boga Saturna. Kako bi ga usrećili, izvodili bi rituale plodnosti ispod grančica imele – da, upravo kako zvuči! Zasigurno smo to ublažili što se tiče imele i ostavili običaj s jednostavnim poljupcem – vjerojatno dobra ideja budući da je obitelj uvijek tu.

U svijetu druida imela je simbolizirala mir i radost. U vrijeme rata, kad bi se neprijatelji sreli ispod šumske imele, bacili bi oružje i sklopili primirje do sljedećeg dana. Na neki način, ljubljenje je oblik primirja…

BOŽIKOVINA

Imela nije bila jedina sveta biljka za pogane. Božikovina je bila još jedna sveta biljka povezana s bogom Saturnom. Tijekom Saturnalija Rimljani su izrađivali vijence božikovine koje su razmjenjivali kao darove za sreću. U vrijeme Saturnalija prvi su kršćani počeli slaviti Božić, no često su bili progonjeni zbog prakticiranja svoje nove vjere. Bila je sreća što se Božić poklopio sa Saturnalijama jer je to omogućilo kršćanima da prikriju svoju proslavu Božića.

Kako bi izbjegli otkrivanje i kako bi izgledalo kao da slave Saturnalije, kršćani su počeli vješati vijence božikovine oko svojih domova. To im je omogućilo da prepoznaju druge kršćane i ipak učine nešto lijepo za proslavu svog svetog blagdana. Na kraju, kako je pogana bilo sve manje, božikovina je postala simbol Božića umjesto Saturnalija.

KIĆENJE BOŽIĆNOG DRVCA

Zasigurno smo se dosta nadahnuli od Rimljana, a kićenje drvca samo je još jedna posuđena tradicija! Osim gozbe, pića i razmjene darova tijekom Saturnalija, Rimljani su također vješali male metalne ukrase na drveće ispred svojih domova. Svaki od tih malih ukrasa predstavljao je boga, bilo Saturna ili osobnog sveca zaštitnika obitelji.

Rana germanska plemena prakticirala su sličnu tradiciju ukrašavanja drvca, ovaj put voćem i svijećama u čast boga Odina tijekom zimskog solsticija. Čini se da su kršćani spojili kićenje drvca s ukrasima, svijećama i voćem kako bi kićenje božićnog drvca učinili jednom ekstravagantnom tradicijom.

FOTO: Pexels

Blagdani su pred vratima, a s njima dolazi i nezaobilazno gledanje božićnih filmova. Božić je vrijeme kada se okupljamo s obitelji i prijateljima i uživamo u blagdanskim običajima, a jedan od načina da se raspoloženje još više podigne jest da pogledamo neki dobar božićni film. U nastavku navodim pet filmova koji su savršeni za gledanje ovih blagdana.

“The Polar Express” (2004)

Ovaj animirani film prati djevojčicu koja počinje sumnjati u postojanje Djeda Božićnjaka, ali se to promijeni kada se uputi na putovanje Polar Expressom do Sjevernog pola. “The Polar Express” je pun prekrasnih animacija i uzbudljivih avantura, a njegova poruka o vjeri i istinskom duhu blagdana će vas oduševiti.

“Love Actually” (2003)

Ovaj britanski romantični film prati različite ljubavne priče koje se odvijaju u Londonu uoči Božića. “Love Actually” je prepun smiješnih i emotivnih trenutaka te vas sigurno neće ostaviti ravnodušnima.

“Elf” (2003)

“Elf” je šarmantna komedija koja prati lutka Buddyja koji otkriva da je zapravo ljudsko dijete i odluči otići u New York tražiti svoju pravu obitelj. Njegova pozitivna energija i radost za životom sigurno će vas nasmijati i uveseliti ovih blagdana.

“A Christmas Carol” (2009)

Ovaj film je adaptacija poznate božićne priče Charlesa Dickensa o surovom i sebičnom bogatašu Ebenezersu Scrooguu koji se susreće s duhovima prošlosti, sadašnjosti i budućnosti te se na kraju pokaje i promijeni. “A Christmas Carol” je pun emocija i poučnih poruka, a glumačka postava uključuje velika imena poput Jima Carreya i Garyja Oldmana.

“It’s a Wonderful Life” (1946)

It’s a Wonderful Life je američki film snimljen 1946. godine koji govori o čovjeku imenom George Bailey koji je prezauzet da bi uživao u božićnim radostima te se na kraju suoči sa svojim prezirom prema blagdanu. Film prati njegovo putovanje dok mu se pokazuje što bi se dogodilo da nikada nije bio rođen te ga inspirira da cijeni ono što ima i da se zahvali na tome.