Posljednjih godina je gotovo nemoguće zamisliti kraj listopada bez Halloween euforije. Izrezbarene bundeve su posvuda. Sve više ljudi svih generacija organiziraju tematske večeri i osmišljavaju strašne kostime. Društvene mreže preplavljene su trikovima kako napraviti što atraktivniji i strašniji Halloween kostim, šminku, koktel, zakusku ili kolač. Kafići i restorani se ozbiljno pripremaju za Halloween kostimirane zabave i prilagođenu ponudu inspiriranu vješticama, duhovima, šišmišima… Dok brendovi zadovoljno trljaju ruke u ovoj još jednoj varijanti potrošačke groznice, sada je pravi trenutak da se zapitamo, što je zapravo u pozadini Halloween priče, odakle taj običan, kako je evoluirao i koja mu je simbolika. Jedni uživaju u svemu što donosi sa sobom Halloween, drugi se zgražavaju nad ovom pričom, tvrdeći da promovira zlo i sotonizam pa otkrijmo je li to baš tako.
Povijest Halloweena
Iako je tek posljednjih nekoliko godina ovaj običaj zaživio kod nas, njegova povijest seže u daleku prošlost, odnosno u period čak prije 2000 godina. Danas je simbol zabave i kostimiranih druženja i potpuno je sekularan. Pogotovo ako uzmemo u obzir i činjenicu kakav otpor izaziva kod svećenika koji čak posežu za radikalnim metodama, fizičkog uništavanja bundeva, onda znamo da ga Crkva izričito odbacuje. No, u svojim počecima, Halloween, odnosno Noć vještica, bio je vjerski (predkršćanski) obred.
Njegova je domovina prostor koji danas obuhvaća područje Irske, Velike Britanije i sjeverne Francuske, odnosno teritorij koji su nastanjivali Kelti. Zapravo je Halloween drevni keltski festival – Samhain, koji se u suvremenim kalendarima održavao 1. studenog.
Ovaj dan označavao je kraj ljeta i žetve te početak mračne, hladne zime, doba godine koje se često povezivalo sa smrću. Kelti su vjerovali da se upravo u toj noći briše granica između svijeta živih i mrtvih. Vjerovalo se da tada duhovi mrtvih vraćaju na zemlju, odnosno svojim domovima.
Do 43. godine nove ere, Rimsko Carstvo je osvojilo većinu keltskog teritorija. Tijekom 400 godina koliko su vladali keltskim zemljama, dva su festivala rimskog podrijetla spojena s tradicionalnom keltskom proslavom Samhain.
Prvi je bio Feralia, dan krajem listopada kada su Rimljani tradicionalno obilježavali sjećanje na preminule mrtve. Drugi je bio dan u čast Pomone, rimske božice voća i drveća. Simbol Pomone je jabuka, a uključivanje ovog slavlja u Samhain vjerojatno objašnjava tradiciju gađanja jabukama koja se danas prakticira za Noć vještica.
Do 9. stoljeća utjecaj kršćanstva proširio se na keltske zemlje, gdje se postupno uklopio sa starijim keltskim obredima i istisnuo ih. Godine 1000. po Kr. Crkva je 2. studenog proglasila Dušnim danom, danom odavanja počasti mrtvima. Danas je široko rasprostranjeno mišljenje da je crkva pokušavala zamijeniti keltski festival mrtvih srodnim, crkveno odobrenim praznikom.
Dušni dan slavio se slično kao i Samhain, s velikim krijesovima, paradama i oblačenjem u svece, anđele i vragove. Proslava Dana svih svetih nazivala se i All-hallows ili All-hallowmas (od srednjoengleskog Alholowmesse što znači Dan svih svetih), a noć prije toga, tradicionalna noć Samhain u keltskoj religiji, počela se nazivati All-Hallows Večer i, na kraju, Noć vještica.
Halloween zabave
S vremenom, Halloween je postao izrazito popularan u SAD-u. Do 1920-ih i 1930-ih, postao je svjetovni praznik, usmjeren na zajednicu, s paradama i večernjim zabavama. No, sve više je ovakve zabave pratio vandalizam, za to se tražilo rješenje.
Do 1950-ih gradski su čelnici uspješno ograničili vandalizam i Noć vještica je evoluirala u praznik usmjeren uglavnom na mlade. Zbog velikog broja djece tijekom baby booma pedesetih, zabave su se iz gradskih središta preselile u učionice i susjedstva.
Između 1920. i 1950. također je oživljena stoljetna praksa darivanja slatkiša. Trick or Treat bio je relativno jeftin način da cijela zajednica sudjeluje u proslavi Noći vještica.
Tako je rođena nova američka tradicija koja je nastavila rasti i proširila se po cijelom svijetu. Danas Amerikanci troše oko 6 milijardi dolara godišnje na Halloween, što ga čini drugim najvećim komercijalnim praznikom nakon Božića.
Zanimljive Halloween činjenice
- Ljudi su izvorno rezbarili repu umjesto bundeve.
- Postoji razlog zašto se baš crna i narančasta boja povezuju s Noći vještica. Narančasta simbolizira jesensku žetvu, dok je crna simbol tame i podsjetnik je na to da je Halloween nekad bio svetkovina koji je označavao granicu između života i smrti.
- U New Yorku se svake godine održava najveća parada povodom Halloweena. Riječ je o paradi u Greenwich Villageu na Manhattanu i privlači tisuće kostimiranih sudionika i još više gledatelja.
- U Njemačkoj je tradicija da ljudi skrivaju noževe u noći Noći vještica. Cilj je spriječiti da duhovi koji se vraćaju budu ozlijeđeni.
- U Irskoj, odakle i potječe proslava Halloweena, ljudi ga slave uz vatromet, jedu barnbrack, tradicionalni voćni kolač i pale krijesove.
- FOTO: Unsplash, Pexels
