Ako ste ikada završili večer guglanjem „kako se kaže ‘ubojstvo’ na danskom“, velika je vjerojatnost da ste se zaljubili u neki od skandinavskih noir naslova s Netflixa. Danska i susjedne nordijske zemlje već godinama proizvode kriminalističke i trilerske serije koje su estetski i narativno toliko uvjerljive da smo spremni progutati 6 epizoda u komadu, iako pola dijaloga ne razumijemo bez titlova. Dapače, možda upravo zato.
U nastavku donosimo pregled naslova koji su zadnjih godina osvojili publiku i kritiku – neki su čisti trileri, neki psihološke studije obitelji, a neki… pa, dosta nas muče i danima nakon što ih pogledamo.
Lutke od kestena (The Chestnut Man)
Danska, krvava i jeziva – sve što očekujemo od nordijskog trilera. Serija je nastala prema istoimenom romanu Sørena Sveistrupa (inače tvorca originalnog Forbrydelsen, poznatog i kao The Killing) i prati inspektoricu koja istražuje brutalna ubojstva s bizarno jezivim tragom – malim figuricama od kestena.
Kombinacija atmosfere, slojevitih likova i djetinjih horor elemenata podsjeća na nordijsku verziju Davida Finchera. Osim što će vas prestraviti, natjerat će vas da preispitate vlastite uspomene iz vrtića. I što ste točno radili s kestenima.
Ubojstva u Areu (The Valhalla Murders)
Tehnički islandska, ali stilski čisti skandinavski noir. Serija prati detektivku koja se vraća iz inozemstva u rodni Reykjavik kako bi riješila niz jezivih ubojstava povezanih s domom za problematičnu djecu. Mračna, hladna i s puno tišine koja govori više od dijaloga.
Za ljubitelje spore, napete gradnje radnje i brutalno iskrenih uvida u islandsko društvo.
Mladi Wallander (Young Wallander)
Kontroverzna jer je modernizirana verzija poznatog detektiva Kurta Wallandera, iz pera Henninga Mankella. Umjesto sredovječnog, pomalo cinika, ovdje gledamo mladog Wallandera u distopijskom Malmöu, u estetici koja više podsjeća na Black Mirror nego klasični noir.
Neki su se bunili, ali publika ga je prigrlila – kao neobičan spoj skandi estetike i britanske televizijske dinamike. Plus, Wallander izgleda kao da bi mogao biti model za Acne Studios.
Obična obitelj (A Nearly Normal Family)
Iza mirne, suburbanih fasada kriju se duboko zakopane laži. Zvuči poznato? Da, ali ova švedska serija to donosi sa stilom – obiteljska drama, ubojstvo tinejdžerice i roditelji koji skrivaju više nego što priznaju.
Psihološki gust, moralno nejasan, Obična obitelj vas pita: koliko daleko biste išli da zaštitite svoje dijete?
Mrtva točka (Deadwind / Karppi)
Okej, ovo je Finska, ali da ne cjepidlačimo. Deadwind donosi snažnu detektivku koja se nosi s osobnom tragedijom dok istražuje sumnjiva ubojstva povezana s graditeljskim lobijem i politikom.
Mračna kao zimski dan u Helsinkiju, serija balansira osobno i političko, a lik detektivke Sofie Karppi je pravo osvježenje – ranjiva, ali neumoljiva.
Djevojka iz Osla (The Girl from Oslo)
Koprodukcija Norveške i Izraela – kombinira geopolitičku dramu s osobnom pričom. Kada norveška diplomatkinja otkrije da joj je kći oteta u Sinaju, mora se suočiti s prošlim kompromisima koje je napravila u ime mira.
Manje noir, više politički triler, ali i dalje skandi u svojoj suštini – hladno, precizno i emocionalno razoružavajuće.
Laka lova (Snabba Cash)
Ova švedska serija je reboot poznatog istoimenog filma, ali osvježena za novu generaciju. Kroz priču o poduzetnici koja pokušava izgraditi start-up dok tone u kriminalni milje Stockholma, serija istražuje koliko su svjetovi „lako zarađenog novca“ i tehnoloških ambicija zapravo povezani.
Brza, nasilna i brutalno realna – ovo je Stockholm kakav nećete naći u turističkim vodičima.
Capitani
Luksemburška serija – da, dobro ste pročitali. I dok tehnički ne spada u Skandinaviju, Netflix ju je uspješno gurnuo u isti folder kao sve gore navedene serije. Ruralni zločin, nepoznati likovi, duboko osobne tajne – sve je tu.
Capitani je idealan za one koji su već sve drugo pogledali i žele noir s europskim štihom, ali nešto drukčijim tonom.
Rezervat (Secrets We Keep)
Najnoviji danski dodatak Netflix noir panteonu. Radnja se odvija u zatvorenoj, gotovo izoliranoj zajednici u Danskoj gdje ništa nije slučajno, a zajednica skriva više nego što se čini. Serija se poigrava temama odnosa bogataša prema svojim zaposlenicima, kontrolom, tradicijom i slobodom izbora u svijetu u kojem je „privatno“ odavno postalo društveno pitanje. Obrađuje se i aktualno pitanje uvjeta života migrantica u zapadnom svijetu. Atmosfera je gušća od jutarnje magle, a likovi su toliko nijansirani da ćete ih i voljeti i prezirati unutar iste epizode.
Zašto ih volimo?
Skandinavski trileri – bez obzira dolaze li iz Danske, Švedske, Norveške ili Finske – igraju na istu kartu: klimatski mračna pozadina + moralna složenost + protagonist s vlastitim demonima. Netflix je prepoznao tu formulu i pretvorio ih u globalni fenomen.
Mainstream televizija sve više ide prema brzim forama i brzim rezovima, a ove serije nude sporiju, ali intenzivniju nagradu. I čini se da ih, unatoč prevoditeljima i jezicima koje ne razumijemo, shvaćamo i osjećamo bolje nego domaće sapunice.
Ako ste sve ove već pogledali – čestitam, vjerojatno ste već polu-futurist koji zna točno kako izgleda život u Copenhagenu kad padne mrak.
