Putovanje u Beograd: Otkrijte šareni svijet balkanskog Berlina

Sadržaj članka

Podijeli

Najljepši gradovi nisu oni čija se pročelja fasada cakle, čije ulice ušminkanim planskim rasporedom tvore pravilne geometrijske oblike, ili oni čiji su parkovi prošarani pažljivo uzgojenim cvijećem u bojama koje pristaju ambijentu. Oni su svakako lijepi, vrijedni divljenja i pažnje, ali neobjašnjivi i neponovljivi šarm koji se trajno uvlači pod kožu je ono što posjeduju samo gradovi feniksi. A oni su posebna kategorija lijepog. Baš kao i ljudi. Ima nešto opojno u onima oni svoje ožiljke nose kao epolete, prkose vremenu i još se smiješe u isto vrijeme slatkoćom i gorčinom. Ima takvih gradova u svim državama i na svim kontinentima, ali onaj o kojemu su s jednakim žarom pričali i intelektualci, umjetnici, boemi, novinari, propalice i gospoda, napuštajući ga s osmijehom i sjetom i uvijek mu se vraćali, zasigurno je i bez konkurencije – Beograd. Tako običan, a tako nevjerojatan.

Šarena i burna povijest Beograda

Njegova priča seže u daleku povijest dugu čak 7000 godina. Zanimljivo je da je za sve te godine Beograd bio naseljen u kontinuitetu, a intenzitet naseljavanja je s vremenom postajao sve jači. Svoje boje i utjecaje utisnuli su u Beograd i Kelti, Slaveni, Bizant, Osmansko Carstvo, Austro-Ugarska Monarhija i mnogi koji su se našli na ovom sjecištu zapada i istoka. Šetajući nekim dijelovima Beograda, poput Zemuna, činit će vam se da ste u nekom mađarskom predgrađu ili u austrijskoj uličici koja vodi do glavnog trga. U nekim ćete građevinama prepoznati orijentalne ornamente i lukove, kao npr. na Kalemegdanskoj tvrđavi.

Negdje ćete ostati zadivljeni secesijskim zgradama kao što su Robni magazin i Kuća sa zelenim pločicama u Ulici kralja Petra. Zanimljiva je činjenica da su mnogi ugledni ruski arhitekti, emigrirali na prostore bivše Jugoslavije nakon Oktobarske revolucije. Neki od njih su ostavili trag na beogradskim ulicama i građevinama koje se i danas nalaze na razglednicama ove metropole. Na kutu Nemanjine i Kneza Miloša, na prostoru oko Narodne skupštine, u dijelu parka kod Vukovog spomenika, Savskom šetalištu s velikim stepeništem na Kalemegdanu, palači Patrijaršije SPC, Dvoru Kralja Aleksandra i na Dedinju te zgradi Glavne pošte. Čak su i prve ideje o mostu preko Ade i spuštanju Beograda na rijeke i prvi nacrti tih projekata potekli od ruskih arhitekata.

Danas je Beograd spoj svih tih utjecaja, ponegdje oronuo, ponegdje monumentalan, eklektičan i užurban, s dozom istočnjačke vibrantnosti i šušura i kapljicom uglađenosti zapada. Začinjen jakim začinima i ublažen decentnom elegancijom, zaslađen mirisom lipa i jorgovana. Uzburkan snažnim vjetrovima sa Save i Dunava, prkosan, snažan i razigran poput radoznalog studenta koji tek upoznaje njegove čari.

Beogradski muzeji

Koga zanimaju povijest i umjetnost, zasigurno će uživati u brojnim muzejima koji će ovu priču potkrijepiti eksponatima, izložbama i vođenim turama beogradskih kustosa. Nemoguće ih je sve obuhvatiti u jednom posjetu, budući da obično putujemo u Beograd za produženi vikend. No, dva muzeja sigurno stignete kvalitetno obići i upoznati se s poviješću na način koji će oživjeti slike koje imate u glavi nakon čitanja o ovom gradu.

Muzej Jugoslavije s Kućom cveća, Narodni muzej, Muzej jugoslavenske kinoteke, Etnografski muzej s najvećom specijaliziranom knjižnicom na Balkanu i Muzej savremene umetnosti su moji favoriti. Njihovim obilascima se dobije zaokružena slika Beograda kroz vrijeme.

Ljubitelji tehnike će sigurno uživati u Muzeju Nikole Tesle gdje možete vidjeti izvorne dokumente o životu i radu ovog velikog izumitelja kao i prikaze izuma, fotografije i interaktivnu izložbu. Također, zanimljiv je i Konak kneginje Ljubice, gdje je postavljena stalna izložba Enterijeri beogradskih građanskih kuća 19. veka, od orijentalnih (turskih), do utjecaja srednje (bidermajer) i zapadne Evrope (neobarok, neorokoko, Napoleon III, Altdeutsche stil). Tu možete posjetiti izložbe, predavanja, glazbene večeri i razna kulturna događanja pa prije polaska istražite što je trenutno aktualno.

Cijene ulaznica su uistinu simbolične, između 300 i 600 dinara (od 2,5 eura do 5 eura), a za tematske izložbe je cijena malo skuplja, ovisno o autoru. Za sve muzeje možete kupiti kartu online i rezervirati termin koji vam najviše odgovara. Ljubazni zaposlenici su me se posebno dojmili; od čuvara do kustosa, svi su potpuno zaljubljeni u svoj posao i rado će vam udijeliti savjet i odgovoriti na sva vaša pitanja kao da ste prvi koji su im se ikada obratili.

Za one koji vole drugačije, trendi muzeje, možete posjetiti Muzej čokolade, Muzej iluzija, Muzej sladoleda, Selfie muzej… Slike će sigurno biti instagramične, a provod veseo i nezaboravan. Pogotovo ako su s vama na putovanju djeca.

Foodie raj – gdje se najbolje jede u Beogradu

Beogradska dekadencija i hedonizam toliko su poznati u cijelom svijetu da se ovaj grad često poistovjećuje s gastronomijom i noćnim životom pa se ponekad njegovi ostali aduti stavljaju u drugi plan. Zaista, teško je ostati ravnodušan na beogradsku gastro scenu i široku ponudu koja jamči uživanje u hrani, pićima i dobroj energiji. I nemoguće je sve obuhvatiti u jednom vikendu.

Ukoliko planirate putovanje u Beograd na tri dana, npr. petak, subota i nedjelja, u sljedećem blogu ću kreirati prijedloge za tri obroka i međuobroke koji će vas sigurno razveseliti. Na popisu će se naći restorani s prekrasnim ambijentom, pogledom i hranom koja je ukusna, ali krije i zanimljive priče koje ćete još dugo prepričavati. Predložit ću tradicionalne restorane gdje ćete ostati preplavljeni okusima i mirisima lokalne kuhinje uz kavu serviranu u džezvi i fildžanu s rahatlokumom i čašicu domaće rakije od marelice ili dunje. Otkrit ću nekoliko izvrsnih slastičarnica i uličnih lokalčića gdje se mogu probati slatkiši zbog kojih nećete žaliti što ste unijeli više kalorija nego što ste planirali. Mjesta za kavu, čaj i slasne voćne napitke, također ćete pronaći u sljedećoj priči koja miriše na Beograd.

Najbolje stvari uglavnom su besplatne – gdje šetati u Beogradu

Spojite Knez Mihajlovu s Kalemegdanom i ZOO vrtom, nastavite put Kosančićevog venca sve do Brankovog mosta

Bilo da se želite diviti arhitekturi, pogledu, uživati u prirodi koja će vas relaksirati i učiniti da zaboravite na vrijeme, Beograd nudi sve to. Ovaj je grad prekrasan u svako doba godine, ali ja ga najviše volim u proljeće jer tada kao da obuče svoje svečano odijelo, zablista i otkrije svoj puni potencijal. Zato je upoznavanje Beograda tijekom travnja i svibnja poseban doživljaj.

Magnolije u parkovima tada šetnju učine bajkovitom i romantičnom, zelenilo vas ušuška u smirenu atmosferu uživanja u trenutku, a sunce koje se provlači kroz ulice, lomi preko krovova, plete zlatne mreže preko rijeka i Ade Ciganlije. I sve je tako romantično.

Odvojite nekoliko sati za šetnju, izgubite se u ulicama bez navigacije, budite offline i prepustite se impulsu istraživača. Tek ćete tada osjetiti pravu energiju ovog grada. Još ako se zateknete na Kalemegdanu za vrijeme Zlatnog sata, stvorit ćete prekrasna sjećanja na Beograd.

Oni koji vole na putovanjima živjeti poput lokalca i upoznati energiju grada preporučila bih da u svoj itinerar upišu šetnju Knez Mihajlovom, koju će spojiti s uživanjem na Kalemegdanu. Na samom ulasku u Kalemegdanski park će vas dočekati štandovi gdje možete kupiti osvježenje, kokice, slatkiše i suvenire. Pred vama će se pojaviti najveći beogradski park. Ne propustite prošetati Kalemegdanskom tvrđavom, kamenim stepenicama koje vode ka donjoj terasi. Također, na Kalemegdanu je i grobnica narodnih heroja u koju su preneseni posmrtni ostaci Ive Lole Ribara, Ivana Milutinovića i Đure Đakovića, a 1957. godine tu je pokopan i Moša Pijade. Njihove biste ćete uočiti odmah do stepenica. Tu je i jedan od najvećih simbola Beograda, kip Pobjednika koji je djelo Ivana Meštrovića. Prvobitno je kip trebao biti postavljen na Terazijama, u središtu grada, ali je na kraju odlučeno da kip nagog muškarca ipak bude prikladnije postavljen na Kalemegdan kako ne bi svojom pojavom vrijeđao gradske dame.

U blizini Kalemegdana je i ZOO vrt pa možete iskoristiti vrijeme i družiti se sa životinjama. Potom se možete spustiti do Kosančićevog venca i upoznati se sa starim urbanim kutkom Beograda kojega krasi kaldrma popločana kamenim kockama, mali kafići, arhitektura iz 19. stoljeća, park i pogled na Savu.

Proteže se do Brankovog mosta, odakle možete svratiti u Beograd na vodi i vidjeti Kalemegdan s druge strane rijeke. Ili, nakon predaha, nastaviti šetnju do Novog Beograda.

Hram svetog Save, Terazije ili Tašmajdan?

Jedan od najljepših, ali i najvećih pravoslavnih hramova u svijetu, zasigurno je Hram svetog Save. U hram može stati čak 10 000 vjernika, a u zapadnu zborsku galeriju 800 pjevača.

Ispod njega je smještena riznica i kripta svetog Save i grobna crkva svetog kneza Lazara. To iznosi 1 800 četvornih metara. Impozantnom izgledu doprinosi bijeli mramor i granit. Šetnica i zelenilo oko hrama, klupe i položaj, privlače mnoge, čak i one koji nisu vjernici da upravo ovdje provode slobodno vrijeme. Popularno je mjesto koje šetači vole povezati kada obilaze grad i uvijek se oduševe njegovom ljepotom iznutra i izvana kao i cijelim područjem oko hrama.

Terazije vrijedi obići ako ste u samom središtu grada, u blizini Trga Republike. Tu možete svratiti na kolače u Hotel Moskva i diviti se raskošnoj arhitekturi pa potom nastaviti šetnju po centru.

Svratiti do zadivljujuće zgrade Parlamenta te do Tašmajdanskog parka gdje je smještena i Crkva sv. Marka, prekrasno zelenilo i drveće koje je u proljeće posebno raskošno okićeno nježno rozim i bijelim cvjetovima. Tu možete odmoriti na klupicama ili u obližnjim kafićima.

Izvan centra upoznajte Zemunski kej, Avalu, Košutnjak, Topčider ili Adu Ciganliju

Zemunski kej je mnogim Beograđanima, ali i turistima omiljeni dio grada koji nudi opuštanje i smiraj. Posebno u predvečerje. Ovdje možete voziti bicikl ili rolere, šetati uz Dunav i razgovarati inspirirani ambijentom koji vas okružuje. U blizini je Gardoš kula s prekrasnim vidikovcem.

Za ljubitelje raskošnog zelenila, Koštunjak je vrlo popularna park-šuma među rekreativcima, ali i ljubiteljima piknika u prirodi. Pogotovo je tu vrlo živo za prvi maj.

Avala je još jedan od simbola Beograda s tornjem, monumentalnim spomenikom Neznanom junaku i simpatičnim restoranom gdje ćete se nauživati ukusne hrane, dodatno razmaženi vidikom koji vam nudi Beograd na dlanu. Također, ovdje možete zaviriti i u Muzej rakije. Riječ je o zanosnoj planini koja je udaljena 16 km od grada i vrlo je popularno izletište kada vam je potreban predah od užurbane svakodnevice.

Još jedno izletište u blizini Beograda je Topčider koje je smješteno u blizini Topčiderske rijeke. Uređen je u tradicionalnom engleskom stilu u čijem je središtu kameni most, a park je prošaran stazama, potocima i pažljivo njegovanim biljkama. Mjesto je vrlo fotogenično pa je popularno među mladencima, ali i kod influencera koji su u vječnoj potrazi za atraktivnim lokacijama koje će biti dobra kulisa za sadržaj koji snimaju.

Ada Ciganlija nudi toliko sadržaja da tu možete provesti cijeli jedan dan i neće vam biti dosadno. Pogotovo kada je vrijeme toplo, možete uživati u vodenim sportovima. Također, možete voziti bicikl, romobil, rolere, trčati, igrati odbojku, badminton ili uživati u hrani i piću. Ljuljati se na ljuljačkama i ležaljkama, uživati u mirnoj energiji koju vam pruža jezero ili se ludo zabaviti na živim svirkama i tulumima koji su ovdje jako popularni čim zađe sunce.

Beograd je uvijek dobra ideja kada poželite aktivan odmor prepun sadržaja. Ne ograničavajte se samo na noćni život, splavove i restorane jer u balkanskom Berlinu možete iskusiti mnogo više od toga. Čak je vožnja brodićem po Savi i Dunavu uzbudljiva jer ćete doživjeti Beograd s rijeke i pružiti svom putovanju drugu dimenziju. Posjetite kazališta, muzeje i lokalne obrtnike i umjetnike koji će vas pružiti nove vizure Beograda i nadopuniti vašu putnu slagalicu. O najstarijoj kavani u Europi tek ću pisati, a svakako to staro i čarobno mjesto „Znak ?“ uvrstite u svoj plan. Spoj novog i starog, sporog i brzog, vječnog i prolaznog… Beograd je grad koji svakoga dočeka otvorenih ruku, pruži mu svoj šarm, ali od svakoga uzme malo blistavosti i njime nadopuni svoj odraz u kojemu se svatko barem djelićem sebe može prepoznati.

Slični članci