Predstava Črna mati zemla ponovno puni ZKM i igra se osjećajima publike

Sadržaj članka

Podijeli

Prošlo je više od pet godina kada je premijera predstave Črna mati zemla izazvala publiku da pomakne svoje osobne granice i otisne se na psihološko putovanje koje ostavlja gorak okus u ustima. Surova priča s međimurskim naglaskom već u prvim minutama predstave je podijelila publiku. Sporo se kotrljajući kroz radnju koja kronološki skače iz desetljeća u desetljeće pa paralelno servirajući i prošlost i sadašnjost odjednom, izazvala je zbunjenost i nametnula bezbroj pitanja. Neki su na pauzi raspravljali o scenskim efektima, drugi o težini priče, treći su oduševljeno komentirali kako ih jeza i sablasnost tjera da je gledaju s divljenjem jer dira u najtananije kutke emocija, treći su s poštovanjem gledali na trud i profesionalnost glumačkog ansambla. Ovaj kazališni komad nastao prema istoimenom romanu Kristiana Novaka, ponovno intrigira publiku. Prepuno gledalište Zagrebačkog kazališta mladih svjedoči o umjetničkoj vrijednosti ove predstave koja ne prestaje buditi znatiželju kod zagrebačke publike svih generacija. Nakon predstave se razgovaralo o knjizi, o nepravdi i pripadanju, o seoskom mentalitetu, glumcima i različitim doživljajima priče.

Isprepliće se zbilja i fikcija koja gledatelja provoza kroz roller coaster emocija

S odmakom vremena, ali i dalje s jednakom kontroverznošću. Tri sata mučne priče o psihološkim borbama glavnog lika, teškom životu u međimurskom selu, tajnama, seoskim legendama i vjerovanjima, osobnim i kolektivnim strahovima, odrastanju, društvu koje njeguje mentalitet krda, financijskoj nestabilnosti, alkoholizmu i zlostavljanju, provoza vas kroz roller coaster emocija i čačka po traumama svakoga pojedinačno. Izazivajući i bijes, brspomoćnost, tugu i suosjećanje.

Dok redateljica Dora Ruždjak Podolski vješto isprepliće zbilju i fikciju, doslovno težinu međimurske magle nabacuje u pogled promatrača. Tmuran ton s ponekom ironičnom crticom crnog humora do samoga kraja postiže osjećaj tjeskobe, nepravde i očaja uz pokoji zaleđeni osmijeh i kimanje glavom u znak prepoznavanja. Taj ironično humoristični dio je posebno bio izražen u scenama s učiteljicom koja je bespogovorna promotorica i strastvena zagovarateljica svakog režima.

Glumci koji su udahnuli život Novakovim likovima

Tragičan život i neprestanu borbu predstava servira kroz priču protagonista Matije kojega je fantastično utjelovio glumac Adrijan Pezdirc. Dječak koji se teško nosi sa smrću koja ga okružuje, pronalazi krivca u sebi za niz samoubojstava koja su obilježila 1991. u njegovom selu. Kada se djetetu ne objasne događaji, život i ljudsko ponašanje, ono traži odgovore u mašti i kreira svoj svijet koji je na rubu da postane opasan. Njegov jedini prijatelj koji nosi na svojim malim leđima još veću tugu, strah i traumu, kojega je sjajno odglumio Dado Ćosić predstavlja žrtvu disfunkcionalne obitelji, okrutnog svijeta i seoskih manijaka koji iskorištavaju njegovu naivnu dječju zaigranost i potrebu za podrškom.

Matijina baka koju je utjelovila Urša Raukar, tako je pitko i s lakoćom predstavila ne samo lik koji je tumačila već je na tako simboličan način pretočila prepoznatljivu figuru bake s međimurskog sela koja teško radi, podržava svoju obitelj i brine o svakom detalju svog domaćinstva, vezana je za svoje kokice, zna sve legende i mitove iz svog kraja, nježna je prema unuku, ali joj nedostaje razumijevanje potreba mališana i uz sav trud, ne daje mu toliko potreban lijek za njegovu ranjenu dušu već mu nenamjerno uskraćuje odgovore u namjeri da ga zaštiti. Njeni songovi, gegovi, priča i emocija stavila je zadivljujući pečat predstavi.

Najnagrađivanija predstava posljednjih godina

Zbog cijelog ovog kolopleta kazališnih vrijednosti, vrijedi podsjetiti koliko je nagrađivana ova predstava. Od 2017 do danas, osvojila je tri Nagrade hrvatskog glumišta: za najbolju predstavu u cjelini, režiju (Dora Ruždjak Podolski), za najbolju sporednu ulogu Bake (Urša Raukar). Osim toga, nagrađena je i Marulom za najbolju predstavu u cjelini. Redateljica Ruždjak Podolski nagrađena je i Marulom i Gavellom za režiju, a Tomislav Zajec Marulom za najbolju dramatizaciju romana Črna mati zemla, dok je kostimografkinja Doris Kristić nagrađena Marulom za oblikovanje kostima. Nagrada publike na 63. Sterijinom pozorju u Novom Sadu još je jedan pokazatelj višeslojnosti ove predstave i njenom odličnom prijemu kod gledatelja. Posljednjih 5 godina, ova je predstava jedna od najnagrađivanijih.

Ukoliko još niste, predstavu Črna mati zemla možete pogledati u Zagrebačkom kazalištu mladih. Budući da se uvijek traži mjesto više, svakako rezervirajte svoje mjesto na vrijeme.

Slični članci